"Primetio sam u razgovoru sa građanima da dobar deo njih ima malo strah da nećemo kao devedesetih kupovati na ulici u onim plastičnim bocama gorivo ili tako nešto. Nećemo mi doći u takvu situaciju, sve i de rafinerija stane", rekao je Bumbić u ponedeljak za Tanjug.

Naveo je i da se postavlja pitanje zbog čega NIS još nije prodat.

"Ono što je jedan od problema koji bi se pojavio ako bi se NIS vratio u ruke Srbije je, iz ugla Amerikanaca, da li mogu da veruju Srbiji da neće NIS vratiti Rusima na kraju. A opet, ako NIS ode u neku arapsku firmu koja je bliska Rusima i ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, onda je tu opet pitanje da li će na taj način da se nađe prihvatljivo rešenje, da li su Rusi spremni na prodaju i šta bi dobili tom prodajom", dodao je Bumbić.

On je istakao i da je pitanje kako bi taj novac stigao do Rusije, koja je pod sankcijama i novac ne može direktno njima da bude isplaćen.

"To je prvo pitanje. Drugo pitanje je u dugom roku, recimo kad pogledamo šta Rusija gubi ako NIS ne radi - u suštini ne gubi ništa ako već svejedno ne bi ni smeo da radi. Onda je pitanje koliko mogu da dobiju tom prodajom. I to je negde sada ono više razmišljanje u smeru toga kakav je ruski stav i šta je to što je njima u interesu prema nama", naveo je Bumbić.

Istakao je da je interes SAD potpuno jasan, ukazujući da Amerikanci hoće sankcijama da pritisak prema Rusiji poraste a hoće i da odstrane jedan od kanala uticaja Rusije na Srbiju.

"Jer to nije samo u pitanju energetika, to su sve one stvari koje NIS sponzoriše, novac gde drugde odlazi iz NIS-a prema nekim drugim primaocima u Srbiji. Sve je to neki uticaj koji oni mogu ovde da ostvare i onda se odstranjivanjem NIS-a gubi i taj deo njihovog uticaja", naveo je Bumbić.
Prema njegovim rečima, u javnosti se dosta priča o značaju NIS-a za državni budžet i dodao je da je to "prenaglašavanje značaja NIS-a", ističući da imamo taj preveliki fokus na rafineriju a da bi trebalo da vidimo šta je sa naftnim poljima jer zbog priče o tome da Srbija nema nafte zanemarujemo vrednost nafte koju smo imali.

"Nije u stvari NIS taj koji puni, mi punimo taj budžet. Mi kada odemo na pumpu NIS samo naplati PDV, samo naplati akcize. Nije NIS koji je stvorio taj PDV, nije NIS taj koji pravi akcize. Tako da je to sve jedno promet i prihod koji će država svejedno imati i ako mi kupimo, recimo, i kod Mola i OMV-a i kod nekog na nekoj drugi pumpi, država će sve jedno opet prihodovati", naveo je Bumbić.

Naglasio je da bi najsrećnije rešenje bilo da NIS dođe u ruke Srbije.

"Ono što će svi koji rade u NIS-u da vam kažu jeste od trenutka kad su Rusi došli da su oni znatno ubrzali eksploataciju naših naftnih polja, i da su se trudili da maksimalno povećaju tu proizvodnju, što je generalno nešto što nije bilo u našem državnom interesu, zato što je naš državni interes u suštini bio da mi imamo ta naftna polja da mogu da nam se nađu kada nam zatreba i da se ona eksploatišu po nekoj optimalnoj brzini koja donosi dugoročno najviše što može nafte da se izvadi. E sad što se tiče Rusa, oni su se potrudili da to eksploatišu što je moguće brže, između ostalog zato što je njima bila fenomenalna niska rudna renta. Sada to je ovo je nama negde bi bio prilika da resetujemo sve to i onda da probamo da poučeni onim greškama koje su napravljene u prošlosti da mi to da probamo da ispravimo", istakao je Bumbić.

Obrknežev: Država sigurno neće dozvoliti da pančevačka rafinerija stane

Analitičar Nebojša Obrknežev izjavio je da država sigurno neće dozvoliti da pančevačka rafinerija stane i naglasio da je uveren da postoje rezerve koje bi omogućile rad rafinerije u minimalnom kapacitetu do obnove snabdevanja kroz naftovod Janaf.

On je u ponedeljak, govoreći za Tanjug, upozorio da pančevačka rafinerija prema dostupnim podacima zapravo ima zaliha za rad još danas i da bi onda trebalo da prestane sa radom.

"Pominje se da je 25. novembar momenat gde bi rafinerija stala. Ja sam nekako stava i mišljenja da ćemo do danas, u toku dana, imati određeni predlog ili rešenje, što se tiče samog NIS-a i odgovora OFAK-a", rekao je Obrknežev.

On je istakao kako smatra da država neće dozvoliti da rafinerija stane i podsetio, kako kaže, na 84.000 tona sirove nafte koje je država dala Naftnoj industriji Srbije.

"Setimo se još kada je predsednik Republike Aleksandar Vučić to rekao, da postoje još određena količina rezervi tako da rafinerija operativno može da radi u minimalnom kapacitetu, da ne stane za neki određeni vremenski period tako da kada prvo kilo sirove nafte uđu u naftovod Janaf, ona stigne do rafinerije u Pančevu", rekao je Obrknežev.

On napominje da bi država itekako osetila ukoliko bi rafinerija obustavila rad, jer bi za njeno ponovo pokretanje bilo potrebno nekoliko meseci.

Obrknežen je rekao da problem sa obustavom rada rafinerije takođe i to što bi prestanak rada podrazumevao i obustavu eksploatacije nafte na 43 polja u Srbiji koja dnevno proizvode 2.260 tona nafte.

"Rafinerija kad bi stala, ta sirova nafta bi se negde odlagala, odnosno u postojeće rezervoare, ali sa tom količinom rafinerija ne može da radi jer je potrebno minimum od 6.000 tona nafte na dnevnom nivou. Faktički šta to znači? Da mi ne bismo više imali, u određenom vremenskom periodu, gde da skladištimo sirovu naftu iz srpskih eksploatacionih polja, a sa kojom svakako ne bi mogla rafinerija da radi i onda bi stala proizvodnja", rekao je on.
Obrknežev je podsetio da je danas 47. dan od kada je uvoz sirove nafte u Srbiju kroz naftovod Janaf stao.

"Vi 47 dana ne osećate da ste pod sankcijama a to je rezultat rada naše države u prethodnom periodu, pogotovo 2019. godine, kada su se gradila skladišta za naftu i za derivate u Smederevu i kao i rezervoara kapaciteta 100.000 tona", istakao je on.

Govoreći o trenutnim rezervama naftnih derivata u Srbiji, Obrknežev je napomenuo da je jedan deo rezervi dizela verovatno potrošen ali da postoje operativne rezerve, odnosno kompanijske rezerve NIS-a od 33.000 tona, kao i vanoperativne rezerve, odnosno državne rezerve od 92.500 tona.

"Potom imamo robne rezerve od 188.000 tona dizela. I vojska ima 25.000 tona dizela. E sada, to je kada govorimo o prerađenoj već nafti, odnosno derivatima. S te strane, nekoliko meseci definitivno da građani apsolutno ne bi ništa osetili, ni u benzinu, ni u mazutu, ni u kerozinu, niti u dizelu, ali je problem rafinerija", rekao je on.

Obreknežev je ocenio da izjava predsednika Vučića da je, ukoliko je potrebno, Srbija spremna i da preplati NIS ako propadnu pregovori Rusa sa trećom stranom predstavlja naznaku ruskoj strani da bi zapravo trebalo da razgovara sa Srbijom.

"Kad se govori o trećoj strani, ja uvek kažem najviše bih voleo da treća strana bude prva strana, to jest država Srbija. Ali opet, kad se govori o prečoj kupovini, prodaji i tako dalje, ono što je sasvim sigurno jeste da je država Srbija spremna na to", rekao je on.

Obrknežev je odbacio navode pojedinih medija da, kako kaže, pristup Srbije situaciji sa NIS-om znači udaljavanje od Rusije.

"Ne. Mi smo njima pružili, sve moguće prilike i šanse, ali znate koja je situacija. Krajni cilj jeste da rafinerija mora da radi i Janaf mora da proradi. U Janaf mora da stiže nafta, što znači, OFAK to mora da dozvoli", rekao je Obrknežev.

On je istakao da ukoliko potencijalno dođe i do nacionalizacije, to ne bi bio neprijateljski čin.

"Predsednik je odmah na početku rekao to je poslednji čin koji bismo mi učinili u smislu to da preuzimamo kompaniju, svakako bi se platilo. S te strane to nije kao kad su evropske države konfiskovale rusku imovinu, pa je prodavale i radile s njom šta su htele", napomenuo je Obrknežev.

On je podsetio da je još prošlog decembra predsednik Srbije najavio da će sankcije biti uvedene i da je u međuvremenu, uprkos svim problemima, država radila na pronalasku rešenja.

"Država nema drugog rešenja osim da zaštiti svoj sopstveni narod - narod i sebe", zaključio je Obrknežev.