Na početku bilo kog razgovora o hormonima važno je naglasiti da je u endokrinologiji balans veoma važan, te da bolest postoji i ako imamo manjak i ako imamo višak bilo kog hormona.
Šta je Kušingov sindrom?
Kušingov sindrom je naziv za više različitih oboljenja koja podrazumevaju povećano stvaranje kortizola u nadbubregu. U nadbubrežnoj žlezdi će višak kortizola nastati u adenomu (benigni tumor žlezdanog tkiva) u najvećem broju slučajeva, ali u negde oko dva odsto bolesnika može biti prisutan i karcinom kore nadbubrežne žlezde. Ukoliko se radi o karcinomu, simptomi oboljenja nastaju mnogo brže i primetljiviji su. Nadalje, višak kortizola može da se javi i kao posledica tumora hipofize koji luči više ACTH i time stimuliše nadbubrežnu žlezdu za stvaranje viška kortizola. Ovo oboljenje se naziva Kušingova bolest. Nažalost, Kušingov sindrom može biti i ektopičan, što znači da se višak ACTH koji tera nadbubreg na pojačanu sekreciju kortizola stvara u malignom tumoru npr. pluća, pankreasa...
Međutim, daleko najčešći uzrok Kušingovog sindroma je egzogeno unošenje kortikosteroida, tj. upotreba ovih lekova u svrhe lečenja nekih drugih, obično imunoloških oboljenja, gde nam je potrebno imunomodulatorno dejstvo. Kortiskosteroidi su slični koritzolu koji se stvara u nadbubrežnoj žlezdi, a da bi se njima delovalo na imuni sistem, moraju se uzimati u dozama većim od fiziološke potrebe organizma, te se javlja jatrogeni Kušingov sindrom.
Kako da prepoznamo Kušingov sidnrom?
Najupečatljivija je promena fizičkog izgleda ovih bolesnika. Naime, javlja se centralni tip gojaznosti sa slabljenjem mišića ruku i nogu, bolesnici podsećaju na izgled čiča Gliše. Zatim, lice postaje zaokrugljeno, koža lica masna s aknama, obrazi zažareni. Na vratu, tj. na gronjem delu leđa se stvara karakteristična grba jer se nakuplja masno tkivo. Kod žena se primeti i pojačana maljavost, a i kod muškaraca i kod žena je olakšano stvaranje modrica. Ovo su samo neke od najupečatljivijih promena.
Pacijenti se žale na umor, bolove u mišićima, letargiju, promene u libidu, promene u ritmu menstruacija. Gotovo uvek navode i glavobolju, zujanje u ušima, što je posledica povišenog arterijskog pritiska u okviru Kušingovog sindroma. Takođe, pošto kortizol deluje suprotno insulinu, pojavljuju se i različiti stepeni poremećaja metabolizma glukoze, sve do šećerne bolesti. Uz to, laboratorijski se vidi i poremećaj u metabolizmu masti, remodelovanju kosti, hemeostaznom mehanizmu…
Šta je alarm za javljanje lekaru?
Ukoliko bolesnici primete da imaju problema s nivoom šećera u krvi iako se hrane adekvatno, ili da im pritisak skače iako redovno uzimaju terapiju, trebalo bi da se jave lekaru da bi se isključio Kušingov sindrom. Naravno, neophodno je da se jave lekaru i ako samo primete karakteristične promene u fizičkom izgledu koje sam malopre spomenula.
Tumori koji izazivaju Kušingov sindrom su najčešće nedovoljno veliki da bi zbog veličine davali simptome, tako da su promene u fizičkom izgledu ili nemogućnosti regulisanja pritiska najčešći razlog za obraćanje lekaru, a onda kreću ispitivanja koja nas dovedu do dijagnoze.
Kako se utvrđuje dijagnoza?
Prvo se rade ispitivanja u bazalnim uslovima kao i za bilo koju drugu bolest. Međutim, kada sumnjamo na poremećaj u smislu viška nekog hormona, moramo da radimo specifične supresione testove tj. da probamo da nateramo organizam da smanji stvaranje hormona. Ukoliko bolest postoji, to nije moguće i time se potvrđuje dijagnoza. Ovi testovi su dosta bezbedni, izvode se veoma često i u Dnevnoj bolnici naše klinike pod stalnim nadzorom medicinskog osoblja. Ono što bi trebalo da je prvi korak u dijagnozi je vađenje krvi za određivanje serumskog nivoa koritzola i ACTH. Ukoliko su vrednosti patološke, bolesnik se šalje na dalju dijagnostiku kod endokrinologa.
Šta dalje sledi?
Kada definitivno laboratorijski potvrdimo Kušingov sindrom, bolesnik se šalje na radiološku dijagnostiku. Za tumore nadbubrega obično na CT pregled ili na MRI pregled, a kod sumnje na tumor hipofize na MRI pregled selarne regije. Kada se ustanovi lokalizacija tumora, bolesnik se šalje na pregled kod hirurga jer je lečenje uvek kada je to moguće operativno.
U Kliničkom centru Vojvodine odskoro postoje komisije za tumore nabubrežne žlezde i hipofize, tako da odluku o lečenju i eventualnoj dijagnostici i pripremi bolesnika za operaciju donose zajedno endokrinolog, hirurg, radiolog, anesteziolog, patolog. Ovakav pristup je za bolesnike najbezbedniji i rizici tokom lečenja se svode na minimum, a omogućava se i adekvatno postoperativno praćenje bolesnika.
Da li je moguće potpuno izlečenje?
U najvećem broju slučajeva oboljenje je potpuno izlečivo kada pričamo o tumorima hipofize ili nadbubrega. Postoje i lekovi kojima se može uticati na sekreciju kortizola, oni imaju dosta ograničenu upotrebu i koriste se ili neposredno pre operacije da bi se popravilo stanje bolesnika, ili postoperativno ukoliko nije bilo moguće odstraniti ceo tumor iz nekog razloga.
Savet: Ne čekajte!
Savet je da osluškujemo svoje telo i da se na vreme javimo lekaru ako primetimo karakteristične znakove i simptome Kušingovog sindroma koje sam na početku nabrojala. Nema načina da se izbegne pojava bolesti, ali pravovremena dijagnoza znatno poboljšava i ishod lečenja ali i sprečava druge bolesti (arterijska hipertenzija, srčana slabost, sklonost trombozama, šećerna bolest...) koje mogu da komplikuju tok lečenja i oporavka.
BONUS VIDEO
Komentari (0)