Sutra, 25. novembra, Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici obeležavaju Svetog Jovana Milostivog, patrijarha Aleksandrijskog, poznatog po svojoj dobroti i milosrđu.

Iako je u crkvenom kalendaru označen crnim slovom, praznik se slavi kao neradan dan i poziva na pažnju prema ljudima, pomaganje u nevolji i nesebično deljenje dobrote.  

Sveti Jovan Milostivi rođen je krajem VI veka na Kipru u kneževskoj porodici. Ostao je rano bez porodice i život posvetio zaštiti nemoćnih i borbi protiv nepravde. Ime „Milostivi“ stekao je zbog svoje upornosti da brani ljude bez obzira na veru, rasu ili status, i zbog neiscrpne dobrote.  

Tokom desetogodišnjeg mandata kao patrijarh Aleksandrijski, zalagao se protiv progona i govorio da je zadatak ljudi da prihvate jedni druge i rukovode se dobrotom. Njegova dela i reči o milosrđu i oproštaju, poput poznatog citata:  

"Ako želiš blagorodstva, ne traži ga u krvi, već u dobrodetelji"*  
ostala su kroz vekove.  

Jedan od simbola njegove dobrote je i priča o ženi lažno optuženoj za nemoral, koju je primio i pomogao uprkos savetima da to ne čini, smatrajući da će tako i sam biti primljen kod Boga. Sveti Jovan je umro 620. godine na Kipru, u izgnanstvu pred naletom Persijanaca, ali je i tada naglašavao oproštaj i dobročinstvo: *„Ko tebe kamenom, ti njega hlebom.“*  

Običaji vezani za praznik uključuju gledanje u nebo u ponoć uoči dana Svetog Jovana i zamišljanje želje, simbol nade i vere u dobro. Tri ključna učenja praznika su:  

- Dobročinstvo i milost prema svima koji traže pomoć.  
- Praštanje onima koji nas povrede, jer donosi sreću i blagostanje.  
- Oslanjanje na veru i dobra dela za ostvarivanje želja.  

Sveti Jovan Milostivi ostaje uzor ljubaznosti, saosećanja i nesebičnog pomaganja, podsećajući vernike da neguju dobrotu u svakodnevnom životu.

(Ona.rs)