Kako dodaje, nasilje kao da je postalo sveprisutno - od školskih dvorišta do ulica, od virtuelnog prostora do svakodnevnih situacija u kojima deca gledaju odrasle kako konflikte rešavaju vikom, pretnjama ili fizičkim sukobima. Kako navodi, kada nasilje postane deo opšte društvene klime, onda se ono neminovno preliva i u svet dece.
- U tom kontekstu,
Dodaje da je svakodnevni život mladih danas duboko obojen digitalnim sadržajima koji nagrađuju podsmeh, provokaciju i ekstremnost.
- U isto vreme, u javnom prostoru svedočimo sukobima i agresiji koja često ostaje nesankcionisana. Dete koje odrasta u takvoj realnosti uči da je nasilje način da se stekne moć, status ili pažnja. Padaju vrednosti, ali pre svega pada osećaj sigurnosti - dodaje.
Naš sagovornik navodi da je zbog toga neophodno da kao društvo prestanemo da ovakve incidente posmatramo kao pojedinačne.
- Oni su simptom mnogo dubljeg problema – erozije granica, deficita emocionalne pismenosti i nedostatka podrške deci da nauče kako da regulišu bes, frustraciju ili osećaj odbačenosti. Škole moraju biti prostor u kojem će se sistematski razvijati empatija i socijalne veštine, a roditelji i stručne službe partneri koji rade u istom pravcu. Deca moraju videti da postoji jasna razlika između konflikta i nasilja, i da nasilje ni u jednom obliku nije prihvatljivo - navodi Stepanović.
Kako dodaje, ukoliko nastavimo da živimo u društvu u kojem je nasilje sveprisutno i gotovo normalizovano, biće sve manje prostora za zdrav razvoj mladih.
- Zato je ključno da im kao odrasli vratimo model ponašanja zasnovan na dostojanstvu, poštovanju i empatiji – jer samo tako možemo sprečiti da se ovakve priče nastave i šire - dodaje naš sagovornik.
Autor: T. K.
BONUS VIDEO
Komentari (1)