Sagovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriterijumi su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocena, koja je nekad bila podsticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.

Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazari ističe da je nastavnički autoritet sistemski potkopan. „Nekad je loša ocena bila signal detetu da mora više da radi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sistem postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbeći po svaku cenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.

Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom proseka dolazi do stalnog snižavanja kriterijuma jer se svaki ozbiljniji zahtev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozorivši i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvek mogu nešto pronaći“.

Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podseća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a deca se navikavaju da dobijaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspeha.

Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorka engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sistem se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sistematski okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se detetu pomogne.

Psiholog Nataša Jokić Begić sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sistem ostavlja ozbiljne posledice na mentalno zdravlje dece. „Petica više nije ocena, nego propusnica za dalje školovanje. U savetovališta dolaze izvrsni učenici s teskobom, perfekcionizmom pa čak i samopovređivanjem zbog ‘neuspeha’ poput četvorke“, navodi ona.