Tvrdnje američkog predsednika Donalda Trampa o navodnom vojnom prisustvu Rusije i Kine u blizini Grenlanda predstavljaju ozbiljno preuveličavanje stvarnosti i služe pre svega kao izgovor za politički i bezbednosni pritisak na Dansku, smatra Nikita Beluhin, mlađi naučni saradnik Odeljenja za evropske političke studije Instituta za svetsku ekonomiju i međunarodne odnose (IMEMO RAS), u razgovoru za Lenta.ru.

Beluhin podseća da su Rusija i Kina do sada svoje vojne vežbe sprovodile ne u vodama oko Grenlanda, već u Beringovom moru – koje predstavlja svojevrsnu kapiju ka Arktiku – kao i u blizini Aljaske. Uprkos tome, Bela kuća tada nije davala nikakve dramatične izjave.

– Priče o kineskim i ruskim ratnim brodovima koji navodno kruže oko Grenlanda su čisto preuveličavanje. Ako Tramp već želi da se brine o bezbednosti, mnogo više bi trebalo da ga zanimaju zajedničke kinesko-ruske vežbe u Beringovom moru i strateške vazdušne patrole u blizini Aljaske koje su održane u julu 2024. godine – naglasio je Beluhin.

Posle događaja početkom januara, kada su SAD preuzele predsednika Venecuele Nikolasa Madura, Tramp je ponovo intenzivirao zahteve da Danska preda kontrolu nad Grenlandom Sjedinjenim Državama.

– Ne želimo Rusiju u Venecueli. Ne želimo Kinu tamo. I ne želimo ni Rusiju ni Kinu na Grenlandu – izjavio je Tramp.

Američki predsednik je 14. januara reagovao i na danski obaveštajni izveštaj za 2025. godinu, u kojem se govori o navodnom porastu ruske i kineske vojne aktivnosti u arktičkom regionu i oko Grenlanda. Tom prilikom Tramp je pozvao Dansku da „odmah napusti ostrvo“, tvrdeći da ga ona ne može odbraniti, i poručio da to može samo Amerika:
– NATO, recite Danskoj da se odmah povuče!

Ovakve izjave izazvale su kritike i u Evropi. Švedski ministar odbrane Pol Džonson ocenio je da Tramp ozbiljno preuveličava opasnost koju navodno predstavljaju ruski i kineski brodovi.

– Ako tvrdite da je Grenland preplavljen ruskim i kineskim brodovima, to nije u skladu sa našim procenama – rekao je Džonson, dodajući da se u tom području trenutno nalaze samo istraživački brodovi bez ikakve vojne misije.

Beluhin je podsetio da su još 2013. godine počele spekulacije o mogućem kineskom uticaju na Grenland, kada su lokalni zvaničnici počeli da posećuju Kinu.

– Međutim, veliki deo tada najavljenih zajedničkih projekata nikada nije realizovan. Na primer, planirana kineska istraživačka stanica na Grenlandu nikada nije izgrađena – naglasio je on.

Prema njegovim rečima, mnogo važnije tačke ulaska Kine na Arktik ostaju Svalbard i Island.

Šta Tramp zaista želi od Arktika?

Beluhin smatra da Tramp koristi rusku i kinesku „pretnju“ kao paravan da pretvori Grenland – i čitav Arktik – u ono što on naziva „providnim akvarijumom“.

– Sjedinjene Države žele da značajno povećaju svoje izviđačke, vazdušne, pomorske i svemirske kapacitete za nadzor oko Grenlanda. Njihov cilj je da Arktik postane potpuno transparentna zona u kojoj će se kretanje podmornica i brodova potencijalnih protivnika moći pratiti gotovo u realnom vremenu – objasnio je Beluhin.

Dodaje i da Trampova administracija razmatra mogućnost da na teritoriji Grenlanda izgradi objekte povezane sa američkim sistemom protivraketne odbrane.

Kako Trampova politika utiče na NATO i Evropu

Magazin Politiko je 8. januara objavio da je Evropska unija već pripremila planove za slanje trupa na Grenland, u slučaju da Sjedinjene Države pokušaju da silom preuzmu ostrvo.

– Moramo biti spremni za direktan sukob sa Trampom. On se ponaša agresivno i Evropa mora da odgovori – rekao je jedan evropski diplomata pod uslovom anonimnosti.

Prema pisanju Politika, EU razmatra više opcija: od pregovora sa Vašingtonom preko NATO-a, do finansijske podrške Grenlandu i uvođenja ekonomskih mera protiv SAD.

U noći 15. januara, prve evropske trupe već su stigle na ostrvo. List Bild navodi da je danski vojni avion „Herkules“ dovezao vojnike iz Danske i Francuske, dok se ka Grenlandu upućuju i snage iz Nemačke, Holandije, Kanade, Švedske, Velike Britanije i Norveške.

Beluhin ističe da je i dalje nejasno kako će NATO reagovati.

– Paradoks je u tome što Sporazum o odbrani Grenlanda iz 1951. godine sadrži jasne reference na NATO. Ipak, u kolektivnom planiranju Alijanse, Arktik i Grenland do sada su imali vrlo sporednu ulogu – rekao je on.

Na kraju, dodaje da će konačna odluka zavisiti od toga koliko SAD vide NATO kao koristan instrument u arktičkoj bezbednosti.

Šta je sledeći Trampov potez?

Politički analitičar Pavel Dubravski ranije je za Lenta.ru izjavio da Trampova administracija planira da prvo pogura nezavisnost Grenlanda, a zatim da ga ekonomski veže za Sjedinjene Države.

– Bela kuća je već prošle godine pripremila plan. Ideja je da se izvrši pritisak na Dansku kako bi dala nezavisnost Grenlandu, oslanjajući se na lokalne političare koji to podržavaju. Prema anketama, oko 56 odsto stanovnika ostrva želi nezavisnost – naveo je Dubravski.

Sledeća faza bila bi snažna informativna kampanja i ekonomski podsticaji.

– SAD žele da pokažu da bi nezavisni Grenland imao ogromne koristi ako bi ušao u američku sferu interesa, kroz trgovinske sporazume i prihod od američkih vojnih baza – zaključio je Dubravski.