Međunarodni institut za razvoj naučne saradnje (MIRNaS) će 4. septembra zajedno sa Fondacijom "Gorčakov", uz podršku Saveta za međunarodne poslove Rusije (RIAC), održati međunarodnu konferenciju „Rezutati rada nezavisnih međunarodnih komisija: Srpske žrtve u građanskom ratu u Sarajevu 1991-1995 i žrtve svih naroda na području Srebrenice 1991-1995".

- Događaj će biti posvećen predstavljanju izveštaja nezavisnih međunarodnih komisija za istraživanje događaja 90-ih godina u Sarajevu i regionu Srebrenice", saopšteno je za Rusku gazetu iz Fondacije "Gorčakov".

- Imenovane komisije osnovane su početkom 2019. godine i završile su svoj rad krajem 2020. godine. U njima su uzeli učešće nezavisni međunarodni stručnjaci iz Rusije, SAD-a, Izraela, Nemačke, Francuske, Austrije, Italije, Srbije, Australije, Nigerije i Japana. Kao rezultat ozbiljnih i multidisciplinarnih istraživanja, prikupljeni su jedinstveni materijali o vojnim, političkim, ekonomskim i psihološkim aspektima građanskog rata u Bosni i Hercegovini devedesetih godina, kao i njegovim savremenim posledicama. Govornici konferencije biće predsedavajući i članovi dve nezavisne međunarodne komisije - navodi se u saopštenju.

Treba napomenuti da Srbi nameravaju da traže istorijsku istinu o događajima u Jugoslaviji, piše "Ruska gazeta", planirajući postepeno razotkrivanje mitova o svojoj "isključivoj odgovornosti" za ratne zločine. Ovo postaje posebno relevantno u pozadini transformacije Bosne i Hercegovine u „parkiralište" za takozvane „ilegalne migrante", među kojima je, prema lokalnim specijalnim službama, značajan broj radikalnih islamista i bivših militanata koji su sposobni, u slučaju povećanja međuetničkih kontradikcija, da postanu efikasan mehanizam za borbu protiv pravoslavnog stanovništva u regionu. Osim toga, Valentin Incko, koji je otišao sa mesta visokog predstavnika u BiH krajem jula, iskoristio je svoja kolonijalna ovlaštenja za ilegalno mešanje u unutrašnje stvari suverene balkanske države. On je doneo provokativnu "odluku" o izmeni Krivičnog zakona zbog "negiranja genocida". Takva neodgovorna inicijativa izazvala je unutrašnju političku krizu neviđenih razmera. Međuetnički dijalog i sva dostignuća postkonfliktnog perioda su pod rizikom.

Priznati klasik svetske književnosti Momo Kapor (1937-2010) bio je hroničar događaja u Sarajevu, koji ih je pratio kao ratni dopisnik izdanja "Politika". On je napisao: „Pucnjava na svatove ispred stare pravoslavne crkve u Sarajevu u nedelju, 1. marta 1992. godine, najavila je početak građanskog rata u Bosni i Hercegovini, koji je, poput Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, počeo 6. aprila koji je trajao skoro četiri godine ".

- Ja sam svoj rodni grad gledao ne u košmarnom snu ili kroz dvogled sa prvih linija odbrane na Trebeviću, nego iz rova gde sam se, vođen morbidnom radoznalošću, pojavio kao ratni izveštač - primetio je autor ističući da su Srbi proterani iz Sarajeva i pred celim svetom "izloženi kao divlja horda, na koju svako ima pravo nekažnjeno pucati ili bombardovati ako se pokuša braniti".

- Svi su protiv njih: mudžahedini koji su doleteli iz celog muslimanskog sveta, veterani islamske revolucije u Iranu, militanti iz Alžira i Turske (čak i Kurdi koji se vekovima bore za svoju državu), ustaše obučavane na poligonima u Australiji, američki vojni instruktori, psi rata - plaćenici iz Velike Britanije, Nemačke i Francuske, koje su sa neba čuvali najubojitiji i najsavremeniji avioni NATO-a - naveo je pisac, rezimirajući da „iako je vojna vatra ugašena debelim gumenim đonovima čizama stranih vojnika, ispod pepela je ostalo dovoljno žara za ovaj grad - „žarište svih ratova" da se ponovo rasplamsa.

U intervjuu za "Rusku gazetu", potpredsednik Narodne skupštine Republike Srpske, kćerka prvog predsednika Sonja Karadžić-Jovićević, sa žaljenjem je konstatovala što nakon svih terorističkih napada Evropa još uvek ne može da shvati protiv čega su se Srbi u BiH borili.

- Zapanjujuće je da nakon svih terorističkih napada Evropa još uvek ne može shvatiti protiv čega su se borili Srbi u Bosni. Sjedinjene Države svoje greške plaćaju životima evropljana. Sve što se danas događa odjek je događaja 90-ih godina, pa čak i sada, Radovan Karadžić bi bio glavni saveznik onih koji se bore protiv širenja terora i straha - rekla je ona.

Sam Radovan Karadžić, komentarišući odluku sudija MKSJ-a iz 2016. godine koji su ga osudili na 40 godina zatvora, rekao je: 

- Zar Evropa posle Pariza i Brisela zaista ne razume protiv koga smo se borili - navodi "Ruska gazeta".