Nemačka vlada je konačno pristala da isporuči Ankari 40 aviona "jurofajter tajfun", a Turska je prethodno od Amerike tražila isti broj borbenih aviona F-16.
Ovo naoružavanje dolazi u trenutku promene bezbednosne situacije u Evropi, ali i na Bliskom istoku.
Turska želi da učvrsti svoju poziciju regionalne sile i smanji zavisnost od stranih dobavljača vojne opreme. U te svrhe zemlja predvođena Redžepom Tajipom Erdoganom ulaže milijarde u sopstvenu proizvodnju, ali je fokus i na kupovini naoružanja iz inostranstva.
A kada je reč o naoružanju koje Turska kupuje, čini se da su Ankari pre svega potrebni borbeni avioni.
Nedavno je obnovljena nabavka američkih F-16 Block 70 aviona, nakon višegodišnjih političkih zastoja. Pored toga, Ankara nabavlja i sofisticirane sisteme PVO, elektronske opreme i motora iz Južne Koreje, Italije i Velike Britanije.
Ali ono što je Erdogan dugo želeo, a čemu se Berlin oštro protivio su avioni tipa "jurofajter tajfun". Oni bi trebalo da budu sastavljeni u Velikoj Britaniji, ali od delova iz Nemačke. Berlin je pristao na isporuku 40 aviona Ankari, nakon višegodišnjeg zastoja.
Sada su u toku pregovori o kupovini ovih lovačkih aviona, koje proizvodi konzorcijum Nemačke, Velike Britanije, Italije i Španije, a koji predstavljaju kompanije "Erbas", "BAE Systems" i "Leonardo".
Erdogan je poručio da Turska što pre želi da dođe do ovih aviona.
Modernizacija turske vojske
Turska vojska, druga po veličini u NATO savezu, trenutno prolazi kroz proces transformacije iz brojčano dominantne u tehnološki naprednu i agilnu vojnu mašinu. Ključni deo tog plana je oslanjanje na domaću vojnu industriju.
Najbolji primer turskog vojnog uspeha su dronovi, pre svega modeli Bajraktar TB2 i AKINCI, koje proizvodi kompanija "Bajkar". TB2 se pokazao efikasnim u sukobima u Libiji, Siriji, Nagorno-Karabahu i Ukrajini, čime je Turska postala globalni igrač u industriji dronova.
Pored toga, Ankara je predstavila sopstveni borbeni avion pete generacije - KAAN, koji je ušao u fazu testiranja 2023. godine. Očekuje se da ovaj avion, ukoliko ispuni očekivanja, smanji tursku zavisnost od američkih F-16, posebno nakon što je Turska izbačena iz programa F-35 zbog kupovine ruskih sistema S-400.
Na kopnu, Turska razvija tenk Altaj, novi glavni borbeni tenk koji bi trebalo da zameni dotrajale nemačke Leopard 1 i američke M60. U pomorskom sektoru, gradi se desantni brod TCG Anadolu, prvi turski brod sa mogućnošću da nosi borbene dronove, helikoptere i marince.
Zašto se Turska naoružava
Postoji nekoliko frontova koje Erdogan smatra neprijateljskim i zbog kojih je u toku jačanje vojnih kapaciteta:
- Kurdski separatisti: Sukobi sa Radničkom partijom Kurdistana (PKK) u jugoistočnoj Turskoj i na severu Iraka i Sirije trajali su 40 godina
- Sirija: Turska ima jako vojno prisustvo u severnoj Siriji, gde kontroliše više pograničnih zona i sprečava širenje kurdskih milicija povezanih sa PKK
- Grčka i istočni Mediteran: Sporovi oko pomorskih granica, vazdušnog prostora i prava na eksploataciju prirodnih resursa u istočnom Mediteranu dodatno su motivisali Tursku da jača mornaricu i vazduhoplovstvo
- Južni Kavkaz: Ankara podržava Azerbejdžan u regionalnim tenzijama s Jermenijom, što uključuje i vojnu saradnju i izvozne ugovore za tursku opremu
- Geopolitička konkurencija sa Amerikom i Rusijom: Iako je članica NATO, Turska sve više vodi nezavisnu spoljnu politiku. Saradnja s Rusijom u energetici i odbrani, uz paralelno održavanje vojnih veza s Ukrajinom, pozicioniralo je Ankaru kao idealnog posrednika
Tenzije sa Izraelom
Ipak, najveće tenzije trenutno postoje na relaciji Ankara-Tel Aviv, naročito nakon burne reakcije Izraela na kupovinu američkih aviona.
Visoki izraelski zvaničnik rekao je da bi ovaj potez Turske mogao biti iskorišćen u ofanzivne svrhe protiv njegove zemlje, ali i da može da ugrozi regionalnu stabilnost. On je rekao da će "Izrael preduzeti korake da osujeti ove namere ako je potrebno", naglašavajući da "Ankara nastoji da obnovi svoj otomanski uticaj, uključujući i Jerusalim".
On se osvrnuo na "mogućnost vojne konfrontacije sa Turskom", koju je opisao kao "udaljenu, ali sve veću", naglašavajući da je "prioritet da se izbegne eskalacija".
(
BONUS VIDEO
Komentari (0)