Sjedinjene Američke Države mogle bi u svakom trenutku da nastave testiranje nuklearnog oružja, pošto je predsednik Donald Tramp izdao naređenje američkoj vojsci da odmah započne sa tim procesom – prvi put posle više od tri decenije pauze. Odluka je doneta svega nekoliko minuta pre nego što se Tramp sastao sa kineskim predsednikom Si Đinpingom.

Kako prenosi Rojters, Tramp je objavu o toj odluci izneo na društvenoj mreži TruthSocial dok je bio u helikopteru Marine One, na putu ka južnokorejskom gradu Busanu, gde ga je čekao sastanak sa Si Đinpingom o trgovinskim pitanjima. „Zbog nuklearnih programa drugih zemalja, naredio sam Ministarstvu odbrane da pokrene testiranja našeg oružja na ravnopravnoj osnovi. Proces počinje odmah“, napisao je Tramp.

On je dodao i da je Rusija i dalje druga sila sveta po količini nuklearnog oružja, dok Kina, iako trenutno treća, „može da ih dostigne za samo pet godina“.

CNN podseća da, prema izveštaju Kongresne istraživačke službe, SAD-u treba od 24 do 36 meseci da sprovede testove od trenutka kada predsednik izda zvanično naređenje.

Od 1945. do 1992. godine, SAD su izvele čak 1.054 nuklearna testa na svojoj teritoriji i u inostranstvu. Od toga je čak 828 sprovedeno pod zemljom, u okviru Nacionalnog bezbednosnog poligona Nevade (NNSS), ranije poznatog kao Nevada Test Poligon. Cilj tih eksperimenata bio je da se proveri izdržljivost novih modela oružja, kao i da se procene efekti nuklearnih eksplozija na vojnu i civilnu infrastrukturu.

Tokom 47 godina, testiranja su se neprekidno nastavljala, osim kratkog moratorijuma između 1958. i 1961. godine, kada su administracije Ajzenhauera i Kenedija prepoznale da takva ispitivanja doprinose opasnoj nuklearnoj trci. Konačno, 1992. godine, administracija Džordža H. V. Buša obustavila je testiranja posle raspada Sovjetskog Saveza, a Klintonova administracija produžila je zabranu kroz Sveobuhvatni sporazum o zabrani nuklearnih testova – iako sporazum nikada nije zvanično ratifikovan, postao je globalna norma.

Međutim, poslednjih godina situacija se pogoršava. Rusija se povukla iz Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa, a kasnije i iz Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani testiranja. „Izgledi da se SAD i Rusija dogovore oko produženja sporazuma Novi START posle 2026. godine izuzetno su neizvesni“, kaže Dejvid Kenet Smit, viši istraživač Nacionalne laboratorije Lorens Livermor.

Radioaktivna pustinja Nevade

Iako Tramp poziva na nova testiranja, eksperti upozoravaju da bi priprema poligona u Nevadi mogla potrajati zbog teške kontaminacije tog područja.

Nevada test poligon nalazi se u jugoistočnom delu okruga Naj, oko 105 kilometara od Las Vegasa. Ovim kompleksom od 3.500 kvadratnih kilometara upravlja američko Ministarstvo energetike. Na lokaciji se nalazi više od 1.100 zgrada, 10 heliodroma, dve piste i oko 1.000 kilometara puteva.

Problem je, međutim, ogroman: decenijama testiranja stvorile su ozbiljnu radioaktivnu kontaminaciju tla i podzemnih voda. Samo između 1951. i 1992. godine, više od 900 eksplozija oslobodilo je izotope koji su zagadili oko 1,6 biliona galona podzemnih voda – u regionu gde je i čista voda oskudna.

Los Anđeles Tajms je u tekstu „Skriveni okean zračenja Nevade“ naveo da bi ta količina vode, da nije kontaminirana, danas vredela oko 48 milijardi dolara.

Američki Program za sanaciju Nevade pokušava da očisti teren, ali hiljade objekata i dalje su opasne. Neki, poput Test ćelije C i objekta EMAD, neće biti srušeni do 2031. godine. Najveća pretnja i dalje je migracija kontaminiranih podzemnih voda, koja se, doduše, kreće toliko sporo da neće dosegnuti naseljena mesta u narednim hiljadama godina.

Uprkos tome, tlo na lokaciji i dalje zrači – u količini od 11.100 petabekarela, dok su podzemne vode zagađene sa oko 4.440 petabekarela.

Naučne studije pokazale su da radioaktivni izotopi cezijuma i plutonijuma i dalje ostaju u gornjim slojevima zemlje, dok se staklasti silikati formirani tokom eksplozija ponašaju kao zatvoreni „rezervoari“ radijacije.

Još 1990. godine, američka vlada usvojila je Zakon o nadoknadi štete za žrtve izlaganja zračenju, kako bi se pomoglo stanovnicima Nevade obolelim od bolesti povezanih s testovima. Međutim, birokratija i manjak istraživanja otežavaju da mnogi ikada dobiju odštetu.

Organizacija The Nuclear Chain navodi da se „Hibakuše Nevade“ – kako nazivaju preživele s posledicama testiranja – osećaju napušteno i zaboravljeno.

Uprkos svemu, stručnjaci upozoravaju da SAD tehnički mogu da obnove testiranja bilo kada, iako se period od 36 meseci koji pominje CNN verovatno odnosi na neophodne mere sanacije i zaštite od daljeg zagađenja.

Dok Ministarstvo energetike već decenijama pokušava da očisti područje, ogromne količine radioaktivnog otpada i dalje ostaju u srcu pustinje.

Za stanovnike Nevade, Trampova odluka deluje kao povratak noćnim morama prošlog veka. Njegova želja da „pokaže nuklearne mišiće“ neće im, kako primećuju američki mediji, doneti ništa osim još više zabrinutosti.