Krozeto je za javni servis RAI potvrdio da je pitanje nove vojne službe već na stolu i da bi uskoro mogao predložiti ključne tačke zakona najpre kabinetu, a zatim poslanicima. Kako je naveo, reč je o sveobuhvatnoj reformi koja se ne bi ticala samo brojnog stanja vojske, već i njene organizacije, pravila i ukupnog sistema funkcionisanja.
„Sve evropske zemlje preispituju modele koje su usvojile pre deset do petnaest godina i razmišljaju o povećanju brojnosti oružanih snaga. Neke su već vratile obaveznu vojnu službu“, rekao je italijanski ministar, podsećajući da Italija od 2005. godine ima isključivo profesionalnu vojsku.
Njegova poruka ne ostavlja sumnju da se Rim priprema da ispravi odluke iz prošlosti i ponovo uđe u krug država koje aktivno jačaju odbrambeni kapacitet.
Rumunija: ogromna podrška dobrovoljnoj vojnoj službi
Dok Italija tek otvara političku raspravu, Rumunija već sprovodi konkretne korake. Bukurešt želi da uvede dobrovoljni vojni kurs u mirnodopskom periodu, namenjen mladima od 18 do 35 godina koji žele da uđu u operativnu rezervu.
Predstavnički dom usvojio je 22. oktobra zakon kojim se formalizuje dobrovoljna vojna služba u određenom roku. Reč je o osnovnoj obuci koja bi, prema predlogu, bila u potpunosti dobrovoljna.
Zanimljivo je da istraživanje INSCOP Research pokazuje da čak 74,2 odsto Rumuna podržava ovaj model. Rumunska vlada to tumači kao signal da građani razumeju bezbednosne rizike i žele da učestvuju u jačanju nacionalne odbrane.
Militarizacija Evrope se ubrzava
Francuska uvodi novu generaciju dobrovoljaca uz mesečni bonus. Nemačka radi na planovima za masovne rezerve i modernizaciju Bundezuera. Poljska je već obezbedila 55.000 dobrovoljaca za 2025. godinu. Italija i Rumunija sada ulaze u istu putanju.
Upravo zato današnje najave iz Rima i Bukurešta nisu izolovane. One su deo kontinentalne transformacije u kojoj države ubrzano proširuju vojni potencijal.
(
BONUS VIDEO
Komentari (1)