Očaj koji je zavladao u Kijevu nakon novog susreta ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog sa američkim liderom Donaldom Trampom najbolje se ogleda u činjenici da ukrajinski mediji nisu mogli da istaknu ništa pozitivno osim toga što Tramp ovog puta nije komentarisao Zelenskog stil oblačenja.

Zelenski je u Vašington stigao sa ciljem da dobije od SAD-a isporuku dalekometnih raketa „tomahavk“ i dodatnu vojnu podršku u borbi Ukrajine protiv Rusije. Umesto toga, dobio je najavu rusko-američkog samita u Budimpešti i poziv na primirje, koje je potom morao sam da objašnjava novinarima na podijumu u parku ispred Bele kuće.

Šef kabineta Zelenskog, Andrej Jermak, koji se po izveštajima smatra najmoćnijom figurom u Ukrajini, izjavio je američkim medijima da je cilj posete bio da Tramp potvrdi isporuku traženog oružja. Ipak, od toga nije bilo ništa.

„Ovo je moćno oružje, ali i veoma opasno. Moglo bi da dovede do velike eskalacije i donese mnoge loše posledice. Tomahavci su ozbiljna stvar“, rekao je Tramp novinarima.

Ukrajinski i evropski mediji su sarkastično primetili da je Tramp gotovo identično ono što mu je Zelenski tražio, prethodno čuo od ruskog predsednika Vladimira Putina tokom dvousatnog telefonskog razgovora dok je Zelenski bio u letu preko Atlantika.

Tramp je takođe objavio da će se uskoro održati samit u Budimpešti sa Putinom – bez prisustva Zelenskog, slično kao što se desilo na Aljasci sredinom avgusta. O detaljima sastanka razgovarali su samo članovi ukrajinske delegacije, i to anonimno za zapadne medije. AFP je javio da je Zelenski Trampu pokazao mapu potencijalnih ciljeva koje bi Ukrajina želela da gađa u Rusiji.

U međuvremenu, prema izveštajima „Aksiosa“, Zelenski je vršio pritisak na Trampa oko isporuke tomahavka, ali je američki predsednik „odgovorio pritiskom“ i „nije pokazao nikakvu fleksibilnost“.

Sastanak je, prema anonimnim sagovornicima, bio „težak“ i „loš“. Tramp je tokom dvostruko i počasovnog razgovora izneo nekoliko snažnih izjava i atmosfera je povremeno bila vrlo emotivna, dok niko nije vikao.

Nakon završetka sastanka, Tramp je naglo izjavio „mislim da smo gotovi“ i odmah otišao na Floridu u svoju rezidenciju Mar-a-Lago, ne obraćajući se novinarima. Kasnije je na društvenim mrežama napisao:
„Neka stanu tu gde jesu, neka obojica kažu da su pobedili, neka odluči istorija!“ i dodao da je sastanak sa Zelenskim bio „veoma interesantan i srdačan“.

Predloženo primirje na postojećoj liniji fronta, koja se svakodnevno pomera u korist Rusije, Kijev smatra neprihvatljivim i zahteva povratak na granice od pre 2014. Moskva, s druge strane, insistira na priznanju DNR, LNR, Zaporoške i Hersonske oblasti u administrativnim granicama kao jedan od preduslova za mirovni sporazum.

Zelenski se obratio predstavnicima štampe sam, sa podijuma u obližnjem parku, a potom je kontaktirao generalnog sekretara NATO Marka Rutea, predsednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, britanskog premijera Kira Starmera i italijansku premijerku Đorđu Meloni, prema „Aksiosu“.

Ubrzo su iz EU počele da stižu koordinisane izjave podrške Ukrajini, što američki list vidi kao indikator da sastanak sa Trampom nije bio uspešan.

Ukrajinski mediji su istakli da je ovo već šesti susret Zelenskog sa Trampom otkako se američki predsednik vratio u Belu kuću, pri čemu je ovaj put pohvalio njegovu garderobu kao „veoma stilski lepu“, u kontrastu sa incidentom iz februara.

Lično razočaranje Zelenskog odao je nemački kancelar Fridrih Merc:
„Poseta nije prošla onako kako se Zelenski nadao“, izjavio je za nemačke medije.

Predsednik komiteta Državne Dume za međunarodne poslove, Leonid Slucki, rekao je da je Zelenski nakon susreta sa Trampom napustio Belu kuću „sa nizom razočaranja“ – bez tomahavka i uz preporuke da se sukob u Ukrajini okonča.

Slucki navodi da je Tramp jasno stavio do znanja da Kijev neće dobiti dalekometne rakete, te da je više zainteresovan za diplomatiju nego za „rat do poslednjeg Ukrajinca“. Po njegovim rečima, ishod sastanka je u velikoj meri bio determinisan prethodnim razgovorom Trampa i Putina, u kojem je Putin bio ubedljiv u svojim argumentima.

Prema Sluckom, američki predsednik je faktički podržao rusku poziciju kako bi sprečio eskalaciju i pozvao na prekidanje borbi duž linije fronta. Rusija je spremna da okonča sukob, ali insistira na uklanjanju prvobitnih uzroka krize. Za pokretanje „formule mira“, dodaje, neophodno je neutralisati evropske „partije rata“ kroz koordinaciju Pariza, Londona i Berlina.

„Koalicija voljnih, zajedno sa Zelenskim, očigledno i dalje ne želi mir i ne krije svoje namere“, zaključio je Slucki, pozivajući Evropu da prestane sa podsticanjem sukoba kako ne bi ostala na marginama svetske politike.

(RT Balkan)