Ono što pogoduje njihovom nastanku i širenju u letnjim mesecima jesu visoke spoljne temperature na kojima se bakterije lako umnožavaju koristeći svaku priliku kada se namirnice drže van frižidera i u uslovima koji dozvoljavaju kontaminaciju (zagađenje).
Drugi momenat koji pogoduje širenju infekcija tokom letnjih dana su prljave ruke i čest boravak pa i ishrana na otvorenom (na plaži, bazenu, na pešačenju u prirodi) gde su uslovi za higijenu ruku smanjeni u odnosu na uslove koje imamo u svojim domovima. Kada su u pitanju godišnji odmori i putovanja, ne treba zanemariti takozvane „
Sa prof. dr Aleksandrom Nagornim, direktorom Klinike za gastroeneterologiju i hepatologiju UKC Niš, razgovaramo o tome kako izbeći ove neprijatne simptome koji se javljaju tokom leta i koji često mogu da nam pokvare toliko dugo iščekivan odmor.
- Prof. Nagorni, šta je zapravo dijareja?
- Proliv ili dijareja je učestalo izbacivanje stolice koja nije formirana. Osim što ume da bude prilično čest i iscrpljujući, proliv je veoma neprijatan i dosadan. Čim izbacivanje stolice postane učastalije nego obično i čim stolica nema strukturu, to je znak da vam organizam poručuje da ima problem.
Retka, sluzava stolica koja varira od žute do zelene boje jeste posledica koju treba lečiti posebno ako vam se ovo dešava često. Dijareja će vam oduzeti mnogo energije, osetićete bolove, pre svega
- Zašto se prolivi češće javljaju leti i to na putovanjima?
- To se objašnjava činjenicom da lokalna hrana i voda mogu sadržati dopuštene količine mikroorganizama uobičajenih za to područje, na koje je lokalno stanovništvo otporno, ali turistima mogu stvarati mnogobrojne probleme. Putnička dijareja se upravo iz ovih razloga javlja kod 20-50% putnika, bez obzira na to na koju destinaciju odlaze. Ranije se putnička dijareja uglavnom javljala kod turista koji odlaze u regione Bliskog istoka, Azije i Afrike, ali je danas sve češća i kod putnika koji letuju u zemljama regiona, poput Crne Gore, Grčke, Turske, Bugarske i Hrvatske…, gde će i ove godine otići najveći broj naših turista, ističe prof. Nagorni. U riziku da dobiju putničku dijareju su podjednako i muškarci i žene. U većoj opasnosti su osobe sa poremećajima imunog sistema, osobe sa dijabetesom i drugim hroničnim bolestima, ljudi sa stomačnim poremećajima, ali prvenstveno deca, koja su po tom pitanju osetljivija od odraslih.
- Kako prepoznati simptome?
- Putnička dijareja je zapravo gastrointestinalna bolest. Uzročnici putničke dijareje su bakterije, virusi ili paraziti. Najčešći simptomi su nadimanje, mučnina, grčevi u stomaku i
- Kako izbeći pojavu letnjeg proliva i da li ga treba tretirati ako se ipak desi?
- Najbolja strategija da se izbegne pojava putničke dijareje i kod dece i kod odraslih bi bila da se ne konzumira kontaminirane hrana i tečnost, što je u praksi veoma teško izvodljivo. Zato ako krećete na putovanje, osim uobičajenih lekova za prvu pomoć, obavezno u svojoj putnoj apoteci ponesite i dobar
- Na našem tržištu ima mnogo probiotskih preparata, kako odabrati onaj pravi?
- Kao kliničar, uvek se držim kliničkih dokaza, svetskih preporuka i vodiča, naglašava prof. Dr Nagorni. Komlikovana imena probiotskiih sojeva donekle zbunjuju naše pacijente, ali zato se uvek treba posavetovati sa lekarom ili farmaceutom pre konačne odluke. Pri izboru probiotskog preparata neophodno je voditi računa prvenstveno o izboru soja koji je u preparatu.
- A ako se dijareja na putovanju ipak desi?
- U tretmanu akutne infektivne dijareje u koje spada i putnička, prema smernicama za primenu probiotskih preparata, dokazano je efikasna pomenuta probitska gljivica- S. boulardii. Zato, u slučaju pojave putničke dijareje, treba nastaviti primenu istog probitoskog preparata u preporučenim dozama, što je najbolji izbor za tretman dijareje, napominje prof. Dr Nagorni. Bulardi kao
Mnogi ljudi oporaviće se bez komplikacija. Međutim, ukoliko je nadoknada tečnosti oralnim putem nemoguća zbog povraćanja, potrebno je obratiti se odmah odabranom ili dežurnom lekaru radi daljih saveta kao što je nadoknada tečnosti infuzijom i sprečavanja komplikacija uzrokovanih dehidracijom.
Antibiotici na svoju ruku nikada se ne smeju uzimati, a lekar će ih prepisati u zavisnosti od procene da li se radi o bakterijskom ili virusnom zaraznom prolivu i u zavisnosti od težine oboljenja, kaže prof. dr Nagorni.
U zaključku možemo istaći da se pravilnim izborom probiotskog preparata sprečavaju nelagodnosti koje se mogu javiti na odmoru i omogućava uživanje u dugo isčekivanim letnjim putovanjima i druženjima sa porodicom i prijateljima.
Komentari (0)