Izveštaj je objavljen u sredu, a napisao ga je bivši predsednik Finske Sauli Niniste, kao Specijalni savetnik predsednice Evropske komisije, prenosi Njuzvik.
Ova preporuka dolazi u trenutku kada je svet svedočio ozbiljnim poremećajima koji su posledica pandemije COVID-19, kao i pojačanim tenzijama uzrokovanim sukobom Rusije i Ukrajine.
EU nastoji da izbegne ranjivost na koju je ukazala pandemija, kao i potencijalne pretnje teritorijalnom integritetu, čime priprema građane ne samo za preživljavanje u krizi, već i za očuvanje stabilnosti unutar Unije.
U izveštaju se navodi da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu i da mora preći sa reaktivnog na proaktivno planiranje.
Kao deo ove strategije,
Prema izveštaju, među osnovnim zalihama koje bi domaćinstva trebalo da poseduju u slučaju hitne situacije nalaze se zalihe hrane, vode, lekova, lampa i radio na baterije. Ovaj savet ima za cilj da pripremi građane EU za različite vrste vanrednih situacija, uključujući pandemiju, ekstremne vremenske uslove ili oružanu agresiju.
Pandemija COVID-19 podstakla je ljude širom sveta da iznenada počnu da kupuju zalihe, što je dovelo do nestašice određenih artikala, navodi
Iako izveštaj ne navodi
„Nemamo jasan plan šta će EU preduzeti u slučaju oružane agresije protiv države članice. Pretnja rata koju Rusija predstavlja za evropsku bezbednost primorava nas da ovo pitanje stavimo u središte naše pripremljenosti, bez potcenjivanja rada na pripremi za druge velike pretnje,” navodi se u izveštaju.
Izveštaj napominje da, iako pretnju ruske agresije najviše osećaju njeni neposredni susedi, svaka akcija Rusije protiv države članice EU uticala bi na svih 27 zemalja članica bloka.
„Teritorijalni integritet i politička nezavisnost svake države članice neraskidivo su povezani sa ostalim državama članicama i EU u celini," piše u izveštaju.
Izveštaj dalje ističe da bi osnaživanje građana trebalo da bude „u srži“ sveobuhvatne strategije pripremljenosti i da bi EU trebalo da podiže svest i podstiče samopouzdanje kod svoje populacije.
Takođe, predlaže se niz mera na nivou EU, uključujući da se najmanje 20 odsto ukupnog budžeta Unije usmeri ka jačanju bezbednosti i spremnosti na krize. Predložena je i veća razmena obaveštajnih podataka među zemljama članicama EU.
Ovaj izveštaj na 165 stranica predstavljen je predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen u sredu, navodi Njuzvik.
Pripravnost za hitne situacije
Pripravnost za hitne situacije podrazumeva organizovanje osnovnih zaliha i plana za reagovanje u slučaju nepredviđenih okolnosti, kao što su prirodne nepogode, pandemije ili drugi krizni događaji.
Evropska unija preporučuje da svako domaćinstvo ima zalihe hrane i vode koje će trajati najmanje 72 sata. Preporučuju se flaširana voda i namirnice koje se lako mogu pripremiti i imaju dug rok trajanja.
Dokumenti, kao što su lične isprave i važni kontakti, treba da budu unapred pripremljeni i smešteni na sigurnom mestu, zajedno sa planom evakuacije u slučaju potrebe.
Iako priprema može izgledati zahtevno, ona je ključna za sigurnost i otpornost porodice i zajednice. Evropska unija podstiče sve građane da budu svesni važnosti pripravnosti i da se informišu kako bi bili spremniji na sve izazove.
BONUS VIDEO
Komentari (2)