O njegovom delu i radu na promociji govore akademik Vasilije Krestić, koji je napisao predgovor za Sabrana dela, akademik Slavenko Terzić, Milorad Vučelić, glavni i odgovorni urednik "Večernjih novosti" i svih izdanja naše kuće, i izdavač Zoran Gutović, direktor "Pravoslavne reči". Promociji će prisustvovati i predsednik Aleksandar Vučić.

Na promociju su stigli i ministar Aleksandar Vulin, ministarka Maja Gojković, Bojana Borić Brešković, direktorka Narodnog muzeja, akademik Darko Tanasković, Ivica Dačić, akademik Matija Bećković...

Box: Image

Neumorni naučnik posvećen sudbini svog naroda

Profesor Ekmečić je bio neumorni naučnik, posvećen sudbini svog naroda. Baveći se opštom i nacionalnom istorijom 19. i 20. veka, osvetlio je, objasnio i neoborivo dokazao istorijske korene naše nacionalne sudbine.

Box: Bolje nije mogao reći za našu zemlju i Vučićevu politiku! - Alo.rs

 

- Ekmečić je umeo da iščita određene dokaze i da ih originalno tumači - napisao je u predgovoru Krestić.

- Nikada u svojim tumačenjima nije zalutao u obilju faktografije, nije gubio iz vida glavnu istraživačku ideju, zlatnu nit istine za kojom je tragao. Nije izbegavao da iz prošlosti sagledava sadašnjost, a iz sadašnjosti naslućuje budućnost. Jedna od ključnih tema njegovog naučnog interesovanja bilo je Istočno pitanje, odluke Berlinskog kongresa i politika velikih sila prema Balkanu, kao i osnivanje nacionalnih država na Balkanu. Ekmečić je tokom čitave svoje karijere pokušavao da razmrsi taj teško razmrsivi splet okolnosti koje su činile Istočno pitanje.

Box: U Hrvatskoj smo izbrisani. Vi nama kažete da smo mi „pogovornici Hitlera”? Pa vi ste dočekali Hitlera sa cvećem kao brata rođenog - Alo.rs

U žiži Ekmečićevih istraživanja bili su jugoslovenska ideja i stvaranje Jugoslavije 1918. godine, a posebnu pažnju posvetio je izučavanju osnova autoritarnih režima u Evropi između dva svetska rata. Pisao je o Prvom srpskom ustanku, odnosima Austrije i Austrougarske prema Srbiji, odnosima Rusije i Srbije, Srba i SAD, Prvom svetskom ratu, položaju Srba u Jugoslaviji od 1918. do 1992. godine. Teme Ekmečićevih istraživanja bile su i uloga rimokatoličke političke ideologije i Vatikana prema Srbiji, klerikalizam kao novi poredak, odnos fašizma prema religiji, uloga islama u socijalnom i političkom razvoju Evrope.

- Ekmečić je bio neumorni naučnik, posvećen sudbini svog naroda, a odgovori o našoj prošlosti nalaze se u njegovim sabranim delima - ukazuje Gutović. - Kako je Kusturica dobro primetio, "da nije Milorada Ekmečića, ostale bi magle u istoriji".

Pratite nas i na

Box: Telegramu
!