O njegovom delu i radu na promociji govore akademik Vasilije Krestić, koji je napisao predgovor za Sabrana dela, akademik Slavenko Terzić, Milorad Vučelić, glavni i odgovorni urednik "Večernjih novosti" i svih izdanja naše kuće, i izdavač Zoran Gutović, direktor "Pravoslavne reči". Promociji će prisustvovati i predsednik Aleksandar Vučić.
Na promociju su stigli i ministar Aleksandar Vulin, ministarka Maja Gojković, Bojana Borić Brešković, direktorka Narodnog muzeja, akademik Darko Tanasković, Ivica Dačić, akademik Matija Bećković...
Neumorni naučnik posvećen sudbini svog naroda
Profesor Ekmečić je bio neumorni naučnik, posvećen sudbini svog naroda. Baveći se opštom i nacionalnom istorijom 19. i 20. veka, osvetlio je, objasnio i neoborivo dokazao istorijske korene naše nacionalne sudbine.
- Ekmečić je umeo da iščita određene dokaze i da ih originalno tumači - napisao je u predgovoru Krestić.
- Nikada u svojim tumačenjima nije zalutao u obilju faktografije, nije gubio iz vida glavnu istraživačku ideju, zlatnu nit istine za kojom je tragao. Nije izbegavao da iz prošlosti sagledava sadašnjost, a iz sadašnjosti naslućuje budućnost. Jedna od ključnih tema njegovog naučnog interesovanja bilo je Istočno pitanje, odluke Berlinskog kongresa i politika velikih sila prema Balkanu, kao i osnivanje nacionalnih država na Balkanu. Ekmečić je tokom čitave svoje karijere pokušavao da razmrsi taj teško razmrsivi splet okolnosti koje su činile Istočno pitanje.
U žiži Ekmečićevih istraživanja bili su jugoslovenska ideja i stvaranje Jugoslavije 1918. godine, a posebnu pažnju posvetio je izučavanju osnova autoritarnih režima u Evropi između dva svetska rata. Pisao je o Prvom srpskom ustanku, odnosima Austrije i Austrougarske prema Srbiji, odnosima Rusije i Srbije, Srba i SAD, Prvom svetskom ratu, položaju Srba u Jugoslaviji od 1918. do 1992. godine. Teme Ekmečićevih istraživanja bile su i uloga rimokatoličke političke ideologije i Vatikana prema Srbiji, klerikalizam kao novi poredak, odnos fašizma prema religiji, uloga islama u socijalnom i političkom razvoju Evrope.
- Ekmečić je bio neumorni naučnik, posvećen sudbini svog naroda, a odgovori o našoj prošlosti nalaze se u njegovim sabranim delima - ukazuje Gutović. - Kako je Kusturica dobro primetio, "da nije Milorada Ekmečića, ostale bi magle u istoriji".
Pratite nas i na
Komentari (115)