Prema narodnom verovanju, na
Isto tako na ovaj dan ne valja otvarati britvu i oštriti noževe ili bilo koji alat kako bi vukovima čeljusti ostale sklopljene.
Postoji i verovanje da je loš znak ako na Svetog Savu grmi i da će se sigurno nešto rđavo desiti, pošto su udari gromova izuzetno retka pojava zimi. O grmljavini na Svetog Savu govori se i u narodnoj pesmi "Početak bune na dahije".
Veruje se i da sunčan dan na Svetog Savu donosi blagostanje i srećnu i rodnu godinu.
Iako je ovaj dan takozvano crveno slovo, na Svetog Savu za kućne poslove uglavnom važi kontra od onoga što je uobičajeno na velike praznike. Baš zato što se stoka u staro vreme puštala sama na ispašu, smatralo se da domaćin Savindan treba da iskoristi za sve bitne kućne poslove. Žene danas smeju da rade kućne poslove, a čak je poželjno da se obavi veliko spremanje.
Smatra se i da deca na Svetog Savu treba da nauče nešto novo, makar neku novu pesmu, jer će se u suprotnom ulenjiti i neće dovoljno napredovati cele godine.
Sveti Sava se u Srbiji odavno tradicionalno proslavlja kao školska slava. Ovaj običaj bio je prekinut 1945. godine, ali je devedesetih godina prošlog vreka ponovo vraćen u srpsko školstvo.
BONUS VIDEO
Komentari (0)