Opširna
Kada su u pitanju stavovi u vezi sa deljenjem intimnih slika postoji značajna rodna neravnoteža. Podaci pokazuju da je 20% muškaraca poslalo goli/eksplicitan materijal nekome koga nikada nisu sreli u stvarnom životu.
Klinički psiholog Aleksandra Janković je za Alo! pojasnila koliko sajber zlostavljanje može biti pogubno po decu u razvoju, da čak može dovesti i do najstrašnijeg čina - suicida.
- Naša deca kao i svi ostali tinejdžeri prate svetske trendove. Kod nas u poslednje vreme dolazi do normalizacije sajber nasilja bez razmišljanja kakve to posledice ostavlja na ličnost u razvoju. Deci je danas postalo normalno da šalju svoje intimne fotografije zarad zabave ili omalovažavanja targetirane individue. Ima dece koju to ne dotiče, koja imaju podršku roditelja i okoline pa su svesni da je neko zloupotrebio njihovu intimu protiv njih, ali oni se vrlo lako oporave. Najveći problem kod nas je kada se u malom gradu ili selu dogodi tako nešto. Tad žrtve nemaju sistem podrške, kakav bi trebalo da imaju, već ih sami roditelji dodatno "ugnjetavaju" što kod tinejdžera stvara dobru osnovu za pojavu ideja o suicidu. Deca postaju izopštena iz društva i tada se često odluče na čin samoubistva - navodi Aleksandra Janković za Alo!
Takođe, 30% ispitanih
Studija takođe pokreće pitanje takozvanog "okrivljivanja žrtve" gde se tačno polovina (50%) ispitanika slaže da, ako ste podelili sliku sebe, onda je vaša greška ako ona završi u pogrešnim rukama.
- Muškarci najviše dele fotografije svog "ponosa", dok od devojaka traže da urade isto. Kad dođu u posed takvih fotografija smatraju ih za priivatno vlasništvo i često radi osvete odluče da ih podele sa celim internetom. Još jedna problematična stvar danas jeste veštačka inteligencija, zato što nije više ni potrebno da posedujete nečije nage fotografije, već ih možete generisati preko programa. A kakav je internet, niko Vas neće pitati da li ste to vi, već će vas "razapeti" po forumima i porno-sajtovima - navodi Janković.
Uprkos rasprostranjenosti deljenja slika, samo 21% onih koji su podelili slike zatražilo je njihovo brisanje sa uređaja druge osobe, što ukazuje na zabrinjavajući nedostatak svesti o potencijalnim posledicama deljenja intimnih slika.
- Po mom mišljenu za početak treba zaštititi žrtve sajber nasilja, promenivši društvenu svest i Krivični zakonik. Sajber nasilje je jednako kao i fizičko nasilje samo sa možda gorim posledicama. Decu treba sačuvati od samih sebe, a ne treba prepustiti internetu da nam vaspitava decu - zaključuje Aleksandra janković za Alo!
Prošle godine Share fondacija pokrenula je inicijativu "Cyber intima" sa ciljem da bolje informiše žrtve "osvetničke pornografije" o koracima koje treba da preduzmu ukoliko žele da prijave ovakvo nasilje.
Prema rečima Mile Bajić, glavne istraživačice, iz Share fondacije, u Srbiji je prijavljivanje ovakvih slučajeva i dalje slabo zastupljeno zbog stigme da su "digitalni" slučajevi nasilja manje štetni od onih koja se dešavaju oflajn. Ovu vrstu nasilja čini gorom činjenica da je ove sadržaje gotovo nemoguće ukloniti sa interneta nakon što su objavljeni.
Tema zloupotrebe intimnih sadržaja poslednjih godina sve više dobija na značaju i kod nas
- U Srbiji trenutno ne postoji krivično delo koje posebno targetira zloupotrebu intimnih sadržaja. U nekoliko zemalja u regionu smo videli reforme krivičnog zakona koje su dovele do kriminalizacije ovih vidova sajber nasilja, kao što su Hrvatska, Slovenija i najskorije Crna Gora krajem 2023. godine, koje predstavljaju pozitivan primer i mogu da služe za uzor kako se postaviti prema ovakvim slučajevima - navodi Bajić.
BONUS VIDEO
Komentari (0)