Termin održivi razvoj poznat je već decenijama. Ipak, i danas postoje mnoga tumačenja, ali je osnovna ideja ovog koncepta principijelno jasna, kaže u intervjuu za Alo! mr Dušan Stokić, rukovodilac Centra za životnu sredinu, tehničke propise, kvalitet i društvenu odgovornost Privredne komore Srbije.
Često se u javnosti upotrebljava termin „održivi razvoj“ a da njegovo značenje nije mnogima jasno. Na šta se u najkraćim crtama odnosi ovaj termin i koliko naša zemlja odgovara zahtevima održivog razvoja?
- Sve što činimo danas da bismo zadovoljili sopstvene potrebe za normalnim životom treba da obavljamo sa merom, vodeći računa da i generacije koje dolaze posle nas imaju barem istu ili bolju priliku da ispune svoja očekivanja za kvalitetom života. Prema statistici
Koji su ciljevi održivog razvoja u Srbiji i šta je ono što Privredna komora čini na ovom polju?
- Ciljeve održivog razvoja (eng. SDGs) usvojile su sve države članice Ujedinjenih nacija 2015. godine, uključujući i Srbiju, kao univerzalni poziv na akciju da se okonča
U kojem polju privrede imamo najbolje primere uspeha?
- Kroz našu praksu, susrećemo se sa odličnim primerima projekata održivosti iz energetski intenzivnih industrija, ali isto tako i iz oblasti održive poljoprivrede, obrazovanja, eko-turizma i sl. Neki se, npr. usmeravaju na cilj održivog razvoja br. 12 - odgovorna potrošnja i proizvodnja, fokusirajući se na očuvanje energije i energetsku efikasnost jer svakim sačuvanim kilovat-časom nepotrošene električne energije sprečava se negativan uticaj na klimu. Drugi investiraju u obuke zaposlenih o ciljevima održivosti. Treći, opet, uključuju svoje zaposlene tako što ih podstiču na eko-inovacije, dajući doprinos sveukupnom održivom poslovanju kompanije. Ima primera kompanija koje u skladu sa svojim prioritetnim ciljevima, podstiču zaposlene da kandiduju projektne ideje u oblasti hrane (banke hrane), „pametnih“ ICT rešenja ili urbanih održivih rešenja koje doprinose kvalitetu života lokalne zajednice. Građani, po svojoj prirodi, očekuju da žive bolje i kvalitetnije, bez obzira da li se radi o zaposlenima u kompaniji ili državnoj službi, zemljoradniku u polju ili učenicima i studentima u obrazovnim ustanovama. Individualno posmatrano, vidljivost učinka pojedinca, možda, nije velika, ali aktivizam svakog pojedinca u kolektivu (kompaniji u kojoj radi) ili zajednici (porodici), kroz masovnost i saradnju sa drugima, višestruko povećava efekte i njegov sveukupni doprinos.
U kojim oblastima u Srbiji postoje najbolje prilike za održiva ulaganja?
- U današnje vreme, kada je takozvana zelena transformacija privrede postala prioritet, same po sebi, nameću se prilike za investiranje u energetsku efikasnost i masovniju primenu obnovljivih izvora energije. Potrošač je danas mnogo više svestan značaja „zelenih“ proizvoda, te ulaganjem u inovacije i eko-dizajn proizvoda koji je dugovečniji i manje štetan po životnu sredinu, kompanija može ispuniti zahteve tržišta. Održiva poljoprivreda, koja primenjuje savremene sisteme zasnovane na ICT rešenjima, digitalizacija procesa, posebno u proizvodnim kompanijama, kao i ulaganje u obrazovanje mladih kako da primene najbolje principe i praksu održivosti, svakako su pametna ulaganja.
Gde su srpske kompanije u odnosu na EU?
- Činjenica je da uspešne srpske kompanije prepoznaju značaj investiranja u održivo i odgovorno poslovanje. Između ostalog, zbog toga se ovakve kompanije i prepoznaju kao uspešne, jer ne samo da žele da odgovore svojim zakonskim obavezama već ne žele da svojim eventualnim neodgovornim postupanjem prema zaposlenima, životnoj sredini i društvenoj zajednici ugroze korporativni imidž, reputaciju, a time dovedu u pitanje svoje poslovanje. Danas postaje obaveza da se dostavljaju izveštaji o održivosti, da se mere emisije gasova staklene bašte, da se investira u primenu međunarodnih standarda da bi se ispunili propisi i sl. Potrebno je, međutim, dodatno informisanje, pomoć i podrška privrednicima, posebno sektoru mikro, malih i srednjih preduzeća da u svom poslovanju veću pažnju obrate na projektovanje proizvoda koji manje zagađuje životnu sredinu tokom celog životnog veka, redukciju upotrebe plastike, energetsku i sirovinsku efikasnost, prilagođavanje materijala ambalaže radi veće stope recikliranja, da otpad iz jedne industrije može da se iskoristi sirovina za drugu i sl. Pored informisanja i stručno-savetodavne pomoći, potrebna je dodatna podrška države i institucija u vidu podsticajnih programa finansiranja ispitivanja i sertifikacije proizvoda, pomoći pri nabavci savremenijih mašina i opreme, znanja i prakse u primeni cirkularnih poslovnih modela, dalje podrške u organizovanim nastupima na regionalnim i svetskim tržištima i sl. Ipak, sve veći broj kompanija i u Srbiji postaje svestan da bez integrisanog pristupa poslovanju, a to znači da briga o aspektima životne sredine, socijalnim pitanjima i aspektima domaćinskog upravljanja organizacijom mora da se tretira podjednako kao i ekonomsko-finansijski parametri poslovanja. Štaviše, dugoročno posmatrano, za održavanje konkurentnosti i održivosti poslovanja presudnu ulogu ima upravo dokazivanje kupcima, državi i investitorima da kompanija prati, meri i unapređuje svoje procese i aktivnosti u pogledu životne sredine, brige o zaposlenima, bezbednosti proizvoda, transparentnosti i dostupnosti podataka o poslovnim rezultatima u pogledu održivosti.
BONUS VIDEO:
Komentari (0)