Zmije su se izmigoljile još u aprilu, a društvene mreže pune su fotografija i video snimaka ovih stvorenja, što otrovnih, što neotrovnih. Dešavaju se i ujedi, pa su tako u Aleksincu krajem aprila zabeležena dva - jedna žrtva bila je tinejdžerka (17), koju je ujeo poskok, a druga dečak (6), koji nije imao ozbiljnije tegobe.
Međutim,
Ubijanje je najteži akt protiv prirode, ali zabranjeno je i povređivanje, rasterivanje, proganjanje, hvatanje, držanje, uznemiravanje, a naročito u vreme razmnožavanja, podizanja mladih, migracije i hibernacije.
Baš svaka zmija koju vidite u prirodi, češće u daljini dok se graciozno povlači pred vama, a ređe u gradu ili tik ispred vas, zaštićena je zakonom.
- Na osnovu Pravilnika o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva u Srbiji je zaštićena 41 vrsta vodozemaca i gmizavaca od ukupno 46 koje naseljavaju teritoriju naše zemlje. U Srbiji zaštićeno je svih 10 vrsta zmija od kojih je 9 vrsta pod strogim režimom zaštite dok je 1 vrsta pod zaštitom države - kažu u Zavodu za zaštitu prirode Srbije.
Samo poskok nije strogo zaštićena vrsta, već samo "zaštićena".
- Visina naknade za štete prouzrokovane ubijanjem pojedinih primeraka strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta utvrđuje se prema redu, porodici i vrsti za strogo zaštićene i zaštićene divlje vrste - napominju u Zavodu.
Pazite se kamuflaže: Osnovna pravila prilikom susreta
-
- Pustite ih da same pobegnu, što i obično rade kada im se priđe na par metara.
- Ako se desi se zmija nađe u domaćinstvima ili podrumima, zgradama ili drugom urbanom prostoru, najbolje je kontaktirati Zoo higijenu i slične komunalne organizacije koje imaju obučenu službu za sakupljanje zmija u naseljima i njihovo vraćanje na prirodna staništa ili Zavodu za zaštitu prirode Srbije, odnosno ne pokušavati samostalno da se zmija uhvati, kako ne bi došlo do neželjenih situacija, već kontaktirati stručne i obučene službe za ove poslove.
- Zmije jako često oslanjaju na svoju kamuflažnu obojenost i ostaju nepomične sve dok im se ne priđe ili u najgorem slučaju nagazi na njih, zbog čega mogu odreagovati bežanjem i ukoliko nisu u prilici da pobegnu
ujedom.
Zmija nema samo na 5 mesta u svetu
- Zmije su, uslovno rečeno, kosmopolitski rasprostranjene. Naseljavaju skoro sve delove naše planete a nema ih samo na Antarktiku, Novom Zelandu, Irskoj, Islandu i malim Pacifičkim ostrvima. Na osnovu toga, može se zaključiti da su ovi organizmi prisutni u skoro svim ekosistemima i tipovima staništa i da su jako važni za "normalno" funkcionisanje ekosistema i biocenoza - kažu u Zavodu za zaštitu prirode.
- Zmije, u ekološkom pogledu, predstavljaju jako bitnu kariku u lancima ishrane. To znači da, sa jedne strane, kao predatori regulišu brojnost svog plena. Sa druge strane, zmijama se hrani
veliki broj drugih organizama od kojih su najznačajnije ptice i sisari i na taj način predstavljaju izvor hrane za svoje predatore. Nestanak zmija iz ekosistema doveo bi do kolapsa lanaca ishrane, prenamnožavanja njihovog plena (uglavnom miševa) i smanjenja brojnosti njihovih predatora (ptica i sisara).
- Zmije su, kao predatori i regulatori brojnosti svog plena, jako važne za normalno funkcionisanje ekosistema i trofičkih lanaca (proticanje energije i kruženje materije). Sve zmije su predatori i hrane se različitim vrstama drugih organizama od kojih su najznačajniji sisari (glodari, miševi), vodozemci (žabe), gmizavci (gušteri i druge zmije), ptice, insekti i drugi beskičmenjaci.
Koliko bi samo pacova bilo kada ne bi postojale zmije - šetnja prirodom definitivno bila strašnija i opasnija kada bi njome špartalo na hiljade glodara.
- Primera radi, jedna ženka pacova godišnje može da ima 6 legala sa po 9-12 mladunaca. Polnu zrelost dostižu nakon 9 nedelja, što znači da populacija pacova može da poraste od 2 jedinke do par stotina jedinki u toku samo jedne godine.
Zmijski otrov je i dalje i te kako značajan za čoveka - u medicini. Od njega se proizvode mnogi lekovi, ali i naše glavno oružje protiv ujeda otrovnica, protivotrov.
Komentari (0)