Dok ceo svet strahuje od omikrona,
Dr Jelena Begović, direktorka Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo, objašnjava da su monoklonska antitela veliki proteini koji se koriste u različitim terapijama, uključujući i kovid 19.
- Kao što sama reč kaže, antitela su specifičan deo imunskog sistema i učestvuju u borbi, recimo, protiv virusa tako što se vezuju za njega i neutrališu ga. Takva antitela se već koriste u praksi za pasivnu odbranu od infekcije korona virusom (lekovi čiji se naziv završava na mab - skraćenica od monoklonsko antitelo na engleskom jeziku). Zahvaljujući razvoju tehnologija u prošlom veku, antitela se mogu proizvoditi na različite načine i kada je ta proizvodnja takva da su sva antitela međusobno identična onda se ona zovu monoklonska. Samim tim ona se isto ponašaju tj. vezuju se za isti deo virusa u ovom slučaju - objašnjava dr Begovć.
Naša sagovornica podseća da su eksperimenti do sada rađeni samo na miševima što, kako kaže, znači da iako su rezultati obećavajući - još uvek nisu potvrđeni na ljudima.
- Ideja je da se pronađe antitelo koje, sa jedne strane, efikasno eliminiše efekat virusa, a sa druge strane, vezuje se za deo virusa koji se slabo ili uopšte ne menja (za razliku od delova S proteina koji su podložni promenama). Cilj je da se dobije antitelo koje je efikasano ne samo protiv sojeva sa kojima smo se već susreli (na primer alfa i delta) već je velika verovatnoća da će biti efikasano i protiv budućih varijanti korone - da budemo korak ispred virusa u ovoj borbi - kaže dr Begović, zaključujući da su ovakva istraživanja i rezultati osnova i za dalji razvoj vakcina.
Komentari (0)