Nemački list FAZ, u tekstu pod naslovom "Balkanski festival blokada", argument za tezu da Hrvatska navodno jedva čeka da kopira bugarski primer nalazi u dokumentu HAZU-a o tome kako bi trebalo štititi hrvatske nacionalne interese u pregovorima Srbije, Crne Gore i BiH s EU. Londonski Financial Times, pak, objavljuje komentar svog urednika za Europu koji u negativnom kontekstu iznosi ovakvu mogućnost: "Što ako jednog dana Hrvatska sledi primer Bugarske i traži od Srbije da prihvati hrvatsko čitanje istorije Jugoslavije"?

Hoće li i Hrvatska Srbiji uslovljavati pristup EU po bugarskom modelu?
Među bilateralnim pitanjima koje je Bugarska postavila - i ishodila - kao uslov za uklanjanje svog veta na početak pristupnih pregovora Evropske unije sa Severnom Makedonijom nalaze se razne teme koje pokrivaju čitave vekove, od cara Samuila (954.-1014.) do izvinjenja žrtvama represije jugoslovenskog režima od 1945. do 1990. godine.

Francuski kompromis

Severna Makedonija otvorila je ove nedelje pregovore s EU, ali kompromis za deblokadu, uzrokovanu vetom Bugarske, neki evropski mediji i analitičari nazivaju opasnim presedanom koji u pregovarački okvir Evropske unije s nekom kandidatkinjom za proširenje unosi bilateralna pitanja koja nemaju veze s evropskim standardima, a tiču se jezika, istorije i samog identiteta nacije čija država nastoji ući u EU. Ugledni evropski dnevni listovi Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) i Financial Times idu korak dalje u kritikovanju kompromisa, sastavljenog za vreme predsedavanja Francuske Većem EU i prihvaćenog u parlamentima u Sofiji i Skopju, pa nagađaju da bi i Hrvatska mogla biti ohrabrena da pod pretnjom veta slične uslove postavlja Srbiji. U istom stilu Hrvatsku je, kao praktično dežurnog osumnjičenog kojeg zovu na razgovor kad neko drugi učini nešto krivo, pre mesec dana na samitu EU i zapadnog Balkana spomenuo i albanski premijer Edi Rama, aludirajući na to da bi Hrvatska mogla blokirati Srbiju.

– Ona će biti naša Bugarska – odgovorio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić albanskom premijeru Rami na zajedničkoj press konferenciji 23. juna u Briselu, na kojoj su se zajedno šalili i žalili na Evropsku uniju.

Nemački list FAZ, u tekstu pod naslovom "Balkanski festival blokada", argument za tezu da Hrvatska navodno jedva čeka da kopira bugarski primer nalazi u dokumentu HAZU-a o tome kako bi trebalo štititi hrvatske nacionalne interese u pregovorima Srbije, Crne Gore i BiH s EU. Londonski Financial Times, pak, objavljuje komentar svog urednika za Evropu koji u negativnom kontekstu iznosi ovakvu mogućnost: "Što ako jednog dana Hrvatska sledi primer Bugarske i traži od Srbije da prihvati hrvatsko čitanje istorije Jugoslavije"?

Primer u kojem je Hrvatska bila najbliže tome da u prelazna pregovaračka merila EU za Srbiju ugradi specifične uslove pod pretnjom blokade napretka u srbijanskim pregovorima dogodio se za vreme vlade premijera Tihomira Oreškovića, Tomislava Karamarka i koalicije HDZ-a i Mosta, kada je ministar spoljnih poslova bio Miro Kovač. Ali implementacija onoga što Kovač tvrdi da je tada postigao nikad nije nastavljena nakon pada te vlade.

– Hrvatska ima životni interes da joj neposredno jugoistočno susedstvo, a unutar kojega Bosna i Hercegovina zauzima istaknuto mesto, bude stabilno i sigurno – kaže danas Miro Kovač i nastavlja: – Iz toga životnog interesa sledi da Hrvatska načelno treba podržavati pridruživanje država tzv. zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Međutim, to pridruživanje ostvarivo je jedino ako te države predstavljaju funkcionalne demokratije utemeljene na načelu vladavine prava. Na tom planu Hrvatska i ostale članice, a pogotovo Evropska komisija koja u njihovo ime vodi pregovore, moraju biti budne, kritične i striktne. U "obitelj" se zasigurno neće primiti nijedna država koja nije funkcionalna demokratija, koja ne provodi vladavinu prava i koja ne vodi spoljnu politiku u duhu dobrosusedstva – zaključuje Kovač, koji smatra da je francuski kompromis u slučaju bugarsko-severnomakedonskog spora zapravo konstruktivno rešenje, nikakav presedan.

Bugarska je svoj veto na početak pregovora sa Severnom Makedonijom uklonila nakon što je francuskim kompromisom dobila mogućnost da o njenim godišnjim ocenama implementacije bilateralnog ugovora o prijateljstvu zavisi napredak Skopja u pregovorima.

Što su isposlovali Bugari

Bugari su, na primer, isposlovali da Vlada Severne Makedonije mora u roku od godinu dana stvoriti zakonski okvir za potpuno otvaranje arhiva represivnog jugoslovenskog aparata koji je birao žrtve na temelju njihovog etničkog porekla i političkog određenja, pa je tako vodio represiju i protiv Bugara u Makedoniji. Vlada u Skopju mora uvesti "ogledni sat" u obrazovnom programu 7. razreda osnovne škole na temu cara Samuila, oko kojeg se makedonski i bugarski istoričari i političari desetinama godina spore tvrdeći da je bio njihov velikan, a da ga druga strana pogrešno prisvaja. Protokolom je utvrđeno da se do početka školske godine 2023./2024. promeni sadržaj makedonskih udžbenika geografije za 7. razred, u delovima koji sadrže "neutemeljene etničke/teritorijalne zahteve".

Severna Makedonija započela je pristupne pregovore s EU održavanjem prve međuvladine konferencije, no do održavanja druge, odnosno do pravog početka pregovaranja, mora izmeniti svoj Ustav i uključiti u njega građane koji žive unutar državnih granica, a deo su drugih naroda, kao što su Bugari. Severnomakedonska vlada planira uz Bugare predložiti da se u Ustav dodaju i Hrvati. Za promene Ustava potrebna je dvotrećinska većina u Sobranju, koja se u ovom trenutku ne čini izglednom.