Ne prestaje medijski rat Hrvatske protiv Srbije.

Tako zagrebački Jutarnji list navodi, povodom pisma evropskih čelnika predsedniku Srbije, da mu je time "otvoreno poručeno da se mora prilagoditi zajedničkoj političkoj i bezbednosnoj agendi EU".

Brisel, odnosno Nemačka i Francuska, čvrsto su odlučile uzeti pod svoje kosovsko-srpski dijalog, smatrajući da je situacija zapaljiva i može izmaknuti kontroli, a ujedno iskoristiti i činjenicu da je Rusija sada ipak "izvan igre" te ima važnijih briga pa da se jedna od neuralgičnih kriznih tačaka na jugoistoku Evrope razreši prema zapadnim uzusima.

Nemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsednik Emanuel Makron prvo su poslali Aleksandru Vučiću zajedničko vrlo sugestivno pismo u kojem nema previše okolišanja i diplomatskih začkoljica koje svako može tumačiti kako mu odgovara, a zatim najavili dolazak svojih iskusnih diplomatskih "teškaša", Jensa Plettnera i Emmanuela Beaunea, kao ispomoć specijalnom izaslaniku EU Miroslavu Lajčáku.

No, mnogi smatraju da oni nisu puka "ispomoć", nego dvojac koji će davati ton te završiti i odraditi posao do kraja, sugeriše hrvatsku list kao da ne zna da Srbija ne prstaje na uslovljavanja štetna pod državne interese.

Brisel želi to pitanje staviti ad acta te se potom na sličan način posvetiti BiH, kao najeksplozivnijoj tački u Evropi. Šol i Makron žele "punu normalizaciju odnosa Srbije i Kosova" kao jedan od najznačajnijih elemenata za sigurnost i daljnju evropsku perspektivu ovoga dela Evrope. U pismu koje je najjači evropski dvojac poslao Aleksandru Vučiću sugerirano mu je da "pokaže maksimalnu odlučnost" te da bude "spreman na teške odluke", a to se zapravo može iščitati na samo jedan način - kriza mora biti rešena međusobnim priznanjem, možda ne formalno, ali Srbija mora prihvatiti realnost nezavisnosti Kosova - priželjkuje hrvatski list.

On citira i opozicione beogradske medije pa kaže kako Artan Behrami, savetnik bivšeg predsednika Kosova Hashima Tačija, navodi da će novi sporazum, koji neće uključivati međusobno priznanje, biti postignut za nekoliko meseci te da će u njegovu izradu, uz Miroslava Lajčáka, biti uključeni i bivša šefica evropskih spoljnih poslova Ketrin Ešton te američki diplomat Frank Wisner.

Dvojica najvažnijih europskih državnika, Šolc i Makron, naglasili su da su pismo uputili "u trenutku od presudnog značaja za sigurnost i stabilnost Evrope i posebno Zapadnog Balkana", što znači da su razrešenje srpsko-kosovskog čvora proglasili jednim od najvažnijih prioriteta briselske politike u kratkoročnom razdoblju (ne misle otezati) te se probudili iz hibernacije u kojoj je Evropa bila svih ovih godina kad je reč o tom problemu.

Zauzvrat bi Vučić, da zadovolji svoju javnost, mogao dobiti "zajednicu srpskih opština", ali verovatno ne na nivou i s ovlašćenjima koji bi on hteo - svojevrsnu Republiku Srpsku ili federalizaciju Kosova - jer se za ZSO govori da mora biti u skladu s Ustavom Kosova, nagađa Jutarnji.

Evropski "specijalci", piše dalje list, uskoro će posetiti Beograd i Prištinu gde će, kako se očigledno hrvatski političari nadaju, izaći pred tamošnje čelnike s predlozima koji bi mogli biti "uzmi ili ostavi", ali s naglaskom na "uzmi" jer neće biti puno manevarskog prostora za "ostavi".

List se ponovo bavi u ovom kontekstu i sankcijama Rusiji, ali pretpostavlja da bi i tu moglo doći do nekog kompromisa, odnosno, razgovaraće se koje bi i kakve sankcije Beograd mogao podržati i prihvatiti.