Popis stanovnika u Crnoj Gori je definitivno neophodan i kao civilizacijska i ustavna kategorija.
Samo se u Crnoj Gori dešava da se jedan popis odlaže više puta iz samo nekima znanih razloga. Razlozi sigurno nisu demokratske prirode, niti civilizacijske, a nije ni na pomolu vanredno stanje zbog koga bi se moglo tražiti opravdanje odlaganja popisa.
Nakon određivanja datuma
Postavlja se pitanje zašto?
Da li je to udovoljavanje opoziciji koja traži odlaganje popisa, verovatno sa razlogom?
Možda će se otkriti sve mahinacije njihovog delovanja u kojima ćemo otkriti manje stanovnika nego što su oni popisivali, više Srba nego što su oni popisivali, ili manje Crnogoraca što su oni popisivali.
Možda će se na popisu imovine otkriti nelegalni objekti, auta, poslovni prostori na tuđa imena koje bi država morala oduzeti prilikom tog saznanja.Verovatno je potrebno makar mesec dana da se te stvari dovedu u "red" koliko toliko.
Možda je pritisak Zapadnih mentora koji inače upravljaju Crnom Gorom preko svojih ambasada?
Bilo kako bilo, odlaganje popisa je kukavičje jaje za sve dobronamerne ljude, za demokratizaciju društva, za one koji bi trebalo da formiraju novu Vladu a pogotovu one koji treba da podrže manjinsku Vladu.
Narod zapanjen nepromišljenim potezima Spajića
Narod koji je okupljen oko pobedničke koalicije iz 30. avgusta 2020. godine je bukvalno bio šokiran vešću o odlaganju popisa iako je obzirom na
Već sada mnogi poručuju da će popis biti kada oni odluče jer je jasno da ih Spajić mora slušati.
Slobodni građani koji pripadaju srpskom političkom korpusu u Crnoj Gori su postali svesni da je nakon pada tridesetogodišnjeg režima Mila Đukanovića prividno raščišćeno sa antisrpskom politikom i projektom rasrbljavanja, koji je Đukanović nasledio od komunizma.
Podsetimo, prvi sramni diskriminatorski akt protiv srpskog naroda u Crnoj Gori donešen je u zemanu Blaža Jovanovića kada je dekretom naredio da se od tog dana svi stanovnici Crne Gore moraju nacionalno pisati kao Crnogorci.
Da bi koncept i kontinuitet antisrpske agende u Crnoj Gori bolje razumeli, moramo podsetiti i na dešavanja kakon obaranja Milovog diktatorskog režima 2020. godine.
Naime, prisetimo se događaja iz 2022. godine, kada je inicijativu o dogovorima za iznalaženje rešenja ko će biti predsednik 44. vlade Crne Gore preuzeo lider tadašnje koalicije okupljene u DF i predsednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić, pozivajući sve strane da sednu za pregovarački sto i zajedno dođu do najboljeg rešenja.
Tada su naprasno krenule varnice između lidera Demokrata, Alekse Bečića i lidera URE, Dritana Abazovića, a "rat" se zahuktavao iz sata u sat. Razlozi su i tada kao i danas bili očigledni- da se izazove lažni lični sukob koji je njima bio "preči" od narodne volje, amo da bi se izbegla situacija da Srbin dođe u poziciju da nešto odlučuje u Crnoj Gori.
Da je sve bilo tako govore dešavanja pred poslednje parlamentarene izbore, kada su Bečić i Dritan napravili koaliciju, kao da ništa nije bilo.
Obzirom na te događaje nakon 2020. godine, narod sa razlogom sumnja zbog čega je Spajić odugovlačio sa dogovorom o 44. vladi, kada je imao najlakši posao u političkoj istoriji Crne Gore do sada. Javnost je ubeđena de je Spajić namerno opstruirao dogovore o svojoj vladi, jer mu je tako naređeno "spolja", a sve sa ciljem odlaganja popisa.
U minut do 12, napravljen je dogovor o 44. Vladi Crne Gore, uz manjinsku podršku koalicije ZBCG, kojoj bi pripalo mesto predsednika Skupštine, dok se paralelno vodila borba preko određenih poslanika u Evropsom parlamentu koji su tražili da se popis u Crnoj Gori odloži zbog nestabilne političke situacije u zemlji.
"Nova parlamenrarna većina odlaže popis na mesec dana", poručio je juče mandatar za sastav nove Vlade Milojko Spajić. Međutim, opravdano se postavlja pitanje u kom svojstvu je to uradio kada nije izabrana nova Vlada?
Obzirom da nas je zadužio 800 miliona evra pre nego je postao ministar finansija, onda kao građanin može i odložiti popis, ironični su neki od komentara.
Ono što je sigurno – pritisak DPS-a je urodio plodom.
Komentari (0)