Šetnja po visokim
Ekstremno visoke temperature mogu da izazovu toplotne grčeve, iscrpljenost i osećaj konfuzije i mučnine.
Na grčkom ostrvu Simi poslednjih dana je bila temperatura između 35 i 40 stepeni. Tada je čuveni britanski novinar, doktor i TV lice Majkl Mozli tragično nastradao. Doktor je nestao dok je sam pešačio po vrućini od 36°C. Kako je rekla njegova supruga, on je pešačio, krenuo pogrešnim putem i srušio se gde spasilačke snage nisu mogle lako da ga nađu.
Inače, glavno oružje tela za zaustavljanje pregrevanja je znojenje. Kako znoj isparava, tako se telo hladi. Međutim, usled visokih temeperatura, kako se telo pregreva, tada nastupa toplotni udar, sposobnost znojenja se gasi i telesna temperatura može da raste.
Prekomerno znojenje takođe opterećuje srce. Ono mora da pumpa jače kako bi prenosila krv, koja prenosi toplotu iz tela na površinu. Opasnost raste kako se unutrašnja temperatura tela zagreva iznad svog normalnog nivoa. Između 39 i 40 stepeni Celzijusa javlja se umor, dok naš mozak govori našim mišićima da uspore. Iscrpljenost se javlja između 40 C i 41 C, jer naši organi počinju da gube sposobnost da funkcionišu. U sledećoj fazi, kada telesna temperatura poraste iznad 41C, nastaje toplotni udar.
Zbog toga je jako važno da se ne izlažemo sunce kada su temperature najviše - od 11 do 17 časova. I kada izlazimo napolje, nikako ne treba poći nepripremljen. Obavezan je šešir ili kačket na glavu i da se redovno i dovoljno hidriramo. Posebno je važno da se ne izlažemo fizičkoj aktivnosti tokom vrelih dana, niti pešačimo. Vežbanje i šetnju možete da ostavite za večernje sate ili rano ujutru, kada je
BONUS VIDEO
Komentari (0)