su pokrenule inicijativu za stvaranje "polarnog puta svile", što bi omogućilo bržu dostavu robe između Azije i Evrope. Planirana ruta Severnim morskim putem skratila bi vreme transporta sa 35 na 18 dana u poređenju sa tradicionalnim putem preko Sueckog kanala. Ova inicijativa izaziva zabrinutost i protivljenje Zapada, posebno zbog trenutne situacije u Ukrajini. Pored toga, Kina je postala posmatrač u Arktičkom savetu 2013. godine, ali je zbog sukoba u Ukrajini zamrznut rad Saveta.


Zapad izražava skepticizam prema , zabrinut zbog moguće političke i bezbednosne dominacije Kine u regionu. Brže topljenje leda duž sibirske obale omogućava lakšu uspostavu Severnog morskog puta, ali su pitanja visokih naknada koje naplaćuje za korišćenje svojih ledolomaca. Kina, međutim, vidi Arktik kao priliku za jačanje svog uticaja i iskorišćavanje prirodnih resursa regiona.


Sukob sa Zapadom doveo je do toga da se Rusija okreće ka Aziji kako bi nadoknadila gubitak zapadnih tržišta. Kineske kompanije vide mogućnosti za saradnju u izgradnji luka, razvoju naftnih i gasnih projekata, kao i izgradnji brodova za isporuku resursa na istok. Iako je Rusija nekada bila oprezna u uključivanju Kine u razvoj arktičke obale, sada je pomoć Pekinga dobrodošla, jer, kako ističe Kjel Štukvik iz logističkog centra Haj Nort, Rusija nema drugog izbora.

I Srbija je u igri! 

Peking je pre više od deceniju pokrenuo i projekat "Put i pojas", a ideja je bila da se na ovaj način iskoristi ekonomska snaga Kine i poveća njena geopolitička moć, kao i da se suprotstavi uticaju Sjedinjenih Američkih Država i pripremi za postameričku budućnost Evrope. Od tada je Kina isplatila više od bilion dolara zemljama "na ruti" uglavnom kroz kredite za izgradnju elektrana, puteva, aerodroma, telekomunikacionih mreža i druge infrastrukture. "Pojas i put" postavio je Kinu kao glavnog igrača u globalnom razvoju, koji sada konkuriše američkoj i viziji Svetske banke.
"Pojas i put" važan je i za Srbiju, posebno posle kineske kupovine grčkih luka Pirej i Solun, te izgradnji pruga i autoputeva na koridoru 10 koji vode preko Severne Makedonije i Srbije do Budimpešte.

(Informer)

BONUS VIDEO