Ribar i ronilac Nikola Kosanović s Molata snimio je nekolicinu tzv. anđeoskih morskih pasa, u blizini Zadra. Za te morske pse se dugo smatralo da su izumrli na području 

, a snimak grupe nekoliko njih na jednom mestu je vest koja uliva nadu u njihov opstanak.

Dosad nisu snimljeni u prirodnom okruženju u Jadranu

Kada se pre nekoliko godina na zagrebačkoj ribarnici na Dolcu pojavio mladi, tek rođeni

sklat (lat. squatina squatina, eng. Angel shark), mnoge naučne, kao i organizacije za zaštitu prirode, bile su istovremeno prijatno i neprijatno iznenađene. Za ovu kritično ugroženu vrstu morskih pasa se verovalo da su u Jadranskom moru pred izumiranjem. Premda su istraživanja podstaknuta ovim pronalaskom pokazala da sklatovi ipak još uvek žive u Jadranu, živa jedinka nikada nije snimljena u prirodnom okruženju, prenosi .

"WWF već pet godina radi na istraživanjima i zaštiti sklatova kroz niz projekata. Snimak našeg saradnika Nikole Kosanovića potvrda je da sklat uistinu živi u zadarskom arhipelagu. Priča o zaštiti sklatova u

polako postaje sinonim za borbu protiv gubitka bioraznolikosti Jadranskog mora, ali ona nije samo priča o zaštiti jedne morske ribe. Ona je ujedno i priča o dugoročnom ulaganju u kulturni identitet lokalnih zajednica. Sklatovi su nekada bili nedeljivi deo njihovog identiteta, a želimo da to i ostanu", rekao je Patrik Krstinić, voditelj programa za more u WWF Adriji.

WWF i Institut za okeanografiju i ribarstvo pokrenuli su 2019. godine istraživanje koliko jedinki sklata obitava u moru. Rezultati su pokazali da se populacija sklatova, od nekadašnje distribucije koja se protezala celim Jadranom, svela na mali deo koji obitava na Molatskom otočju. Upravo je ta populacija bila zadnja nada za očuvanje ove vrste, koja je nekada bila široko i gusto rasprostranjena na celom Sredozemlju i istočnom Atlantiku. Danas je njegova rasprostranjenost ograničena na nekoliko manjih područja među kojima je i populacija iz Zadarskog arhipelaga.

"Prošlo je pet godina od početka naše kampanje za očuvanje zadnjih sklatova u Jadranu i mogu reći da sam jako ponosan na naše hrvatske ribare koji su odmah prepoznali važnost priče o sklatu", rekao je Pero Ugarković iz Instituta za okeanografiju i ribarstvo.

"Lako je meni pričati priču, ali rad na terenu je ono što je zaista važno, stoga želim da se zahvalim svim ribarima koji se trude da brzo puste svakog ulovljenog sklata. Već sada primećujemo rezultate", istakao je.

Nisu opasni za ljude

Sklat izgledom podseća na ražu, zakopava se u peskovita i muljevita dna, lovi iz zasede, a može narasti preko metar i po. Umesto da se lovi i prodaje za "sitniš", sklat bi mogao da postane prepoznatljiv brend od kojeg bi ostrva Molat, Silba i Olib, ali i cela Zadarska županija, mogli imati značajnu korist.

BONUS VIDEO