Ove nedelje, predsednik Sjedinjenih Američkih Država

Box: Džo Bajden
ugostiće lidere
Box: NATO
-a u Vašingtonu, obeležavajući 75 godina od osnivanja ove vojne alijanse. U jeku bezbednosnih pretnji zbog ruske invazije na Ukrajinu i sve većeg uticaja Kine u Azijsko-Pacifičkom regionu, samit će se održati od utorka do četvrtka, sa nekoliko ključnih tema na agendi.

Važnost Samita

Najvažnija tema biće pružanje podrške

Box: Ukrajini
nakon što je Rusija raketirala ukrajinske gradove, uključujući i dečju bolnicu u Kijevu, usmrtivši najmanje 31 osobu.

Očekuje se da NATO saveznici najave novu podršku Ukrajini, uključujući finansijsku pomoć od 40 milijardi evra za narednu godinu.

Sjedinjene Američke Države, kao glavni finansijer NATO-a, pokušavaju da podstaknu ostale članice da povećaju svoje vojne rashode. Očekuje se da će biti pregledan napredak u ispunjavanju cilja iz 2014. godine, koji zahteva da svaka zemlja troši najmanje 2% svog BDP-a na odbranu do 2024. godine.

NATO će takođe nastojati da uveri svoje azijsko-pacifičke partnere - Australiju, Japan i Južnu Koreju - u nastavak podrške protiv sve agresivnije Kine. Peking je optužen za povećanje vojnog prisustva u spornom Južnom kineskom moru, važnom globalnom trgovinskom putu.

Ko će prisustvovati?

  • Džo Bajden, predsednik SAD
  • Jens Stoltenberg, odlazeći generalni sekretar NATO-a
  • Olaf Šolc, nemački kancelar
  • Đorđa Meloni, premijerka Italije
  • Džastin Trudo, kanadski premijer
  • Ulf Kristerson, premijer Švedske
  • Volodimir Zelenski, predsednik Ukrajine
  • Fumio Kišida, premijer Japana
  • Entoni Albaneze, premijer Australije
  • Jun Suk-jo, predsednik Južne Koreje
  • Kristofer Lukson, premijer Novog Zelanda
  • Šarl Mišel, predsednik Evropskog saveta
  • Ursula fon der Lajen, predsednica Evropske komisije

Unutrašnje podeljenosti

Iako će NATO samit pokušati da pokaže snagu i jedinstvo suočavajući se sa rastućim bezbednosnim pretnjama iz Rusije i Kine, unutrašnje razlike među članicama biće teško sakriti.

Turska i Mađarska su među članicama koje su zadržale kandidature Finske i Švedske za NATO. Posebno su problematične veze mađarskog premijera Viktora Orbana sa Moskvom, koje bi mogle izazvati napetosti unutar alijanse.

Ovaj samit će biti ključan za definisanje budućnosti NATO-a i njegove sposobnosti da odgovori na savremene bezbednosne izazove.

BONUS VIDEO