Sutra, 12. jula, na Petrovdan, na groblju u selu Zalazje, samo par kilometara od Srebrenice, biće obeležena godišnjica masakra 69 meštana iz ovog sela, kao i Sasa i Zagona, koje su snage Nasera Orića pobile 1992. godine.
O ovom i zločinima u selima Gniona, Oparci, Rupovo Brdo, Rakovići, Loznica, Brežani, Magašići, Ježeštica, Podravanje, Bjelovac, Kravica, Skelani, u drugim u opštinama Srebrenica, Bratunac, Milići, Vlasenica, godinama i decenijama već u pomenutim zapadnim medijima nema ni slova. Sutra na Zalazju neće biti ni jednog jedinog zapadnog ambasadora iz Sarajeva.
Možda i zbog toga što su, uzalud svedoče preživeli Srbi, iza velike većine ovih zločina u kojima su pobijene stotine i stotine Srba stajale vojne i paravojne snage upravo iz Srebrenice. Malo je koja srpska kuća u tom delu istočne BiH ostala, a da posle tih zločina nije u crno zavijena, gde su ljudi na najmonstruoznije načine gubili čitave porodice.
U Memorandumu o ratnim zločinima i zločinu genocida u istočnoj Bosni (opštine Bratunac, Srebrenica, Skelani) protiv Srba od aprila 1992. do aprila 1993, čiji je autor Milivoje Ivanišević, navedeno je da je u tom periodu napadnuto i spaljeno blizu 100 naselja sa srpskom populacijom.
Ivanišević je uradio Studiju o ratnim zločinima i zločinu genocida u istočnoj Bosni, koja je na inicijativu tadašnjeg predsednika SR Jugoslavije
„Cilj terora nad Srbima je razotkriven i isti je kao i tokom prethodnih ratova – da se proteraju Srbi iz ovih regiona – i zato iza svakog napada na srpska sela ostaju samo razaranje, spaljeni objekti, opljačkana i uništena imovina, uništeni spomenici, groblja i crkve“, navedeno je u pomenutom dokumentu.
U dokumentu dalje stoji i da je čak i pre jeseni 1992. godine, oblast
Slično se desilo i u opštini Bratunac, gde su skoro potpuno uništena sela Banjevići (u selu je do rata živjelo 38 Srba), Biljača (17), Bjelovac (238), Blječeva (71), Boljevići (415), Brana Bačići (236), Fakovići (115), Branča (152), Jaketići (102), Ježeštica (502), Kravica (353), Lipenovići (235), Loznica (132), Magašići (353), Mlečva (196), Mratinci (218), Opravdići (434), Sikirić (201), Stanatovići (206), Tegare (222), Vitkovići (200), Vraneševići (211), Zagoni (480), Žlijebac (377).
I kraći popis najvećih zločina nad Srbima u okolini Srebrenice, od maja 1992. do januara 1993, rečito govori o razmerama zločina čiji su, kako se navodi u pomenutom Memorandumu Vlade SRJ, „kolektivni počinioci
„Kako god da ih nazovemo, ali u svakom slučaju to su formacije i grupe koje su se sastojale pretežno od seljana iz okolnih muslimanskih sela i, u znatno manjem broju, došljaka i plaćenika iz zemlje ili inostranstva“, navedeno je u Memorandumu.
Jezivi niz zločina počeo je na Đurđevdan 1992. godine, kada su snage iz Srebrenice napale sela Gniona i Blječeva i ubile pet starijih osoba.
Krajem maja, u selu Sandići, iz zasede, ubijen je prvi čovek bratunačke policije Milutin Milošević. Telo Miloševića nađeno je u masovnoj grobnici u Sandićima, za ubistvo u sudu BiH vođen je postupak protiv
U selu Rupovo Brdo, opština Milići, 10. juna te godine petoro Srba je ubijeno, troje je nestalo.
Selo Ratkovići, opština Srebrenica, u kome je pre rata živelo 340 Srba, a danas je skoro pusto, napadnuto je 21. juna 1992. godine od strane snaga iz susjednog, bošnjačkog sela Osmača. Sve kuće u selu, štale, objekti su zapaljeni. Živana Prodanovića zarobili su Orićevi vojnici, a rafal u njega, kako stoji u optužnici BiH tužilaštva, ispalio je Izet Arifović, vojnik 28. divizije. U Rakovićima ubijeno je 20 osoba, pet žena i tri muškarca starije dobi.
Bonus video:
Komentari (0)