N apitanje da li je se tragedije mogle sprečiti, rekao je:

- To je kombinacija obilnih padavina, elementarnih nepogoda i ljudskog faktora. Njihov ministar bezbednosti najavio je istragu, reč je o navodno nelegalnom kamenolomu koji se napunio kao jezero, nastala je prirodna brana i popustila.

Pukla je brana, brana visoka 20 metara, što je najgore. Stvara se ogroman talas, velika kinetička energija, pominje se hiljadu tona kamenja koje je rušilo sve pred sobom i sravnilo naselje - objašnjava Tomislav Novosel.

Da li bi broj žrtava bio manji da se to nije dogodilo?

„Apsolutno. Možda ne bi bilo žrtava da se to nije dogodilo, a koliko ja znam i dalje se dešavalo usred noći“.

Ljudski faktor i klimatske promene

Šta je ljudski faktor u svemu tome? Od betoniranja, do vađenja kamena, eksploatacije prirode koja je dovela do katastrofe...

„Čovek celog života pokušava da ukroti prirodu, ali kao što smo videli u zapadnoj Evropi, ispostavlja se da je priroda uvek jača od čoveka. I u HGžrvatskoj beležimo sve veću materijalnu štetu“, ističe on.

Napominje i da za sve poplave nisu odgovorne Hrvatske vode, već gradovi.

"Klimatske promene uzimaju svoj danak. Ne postoje kanalizacioni sistemi koji mogu da podnesu toliku količinu vode. Naši gradovi takođe plivaju - imali smo slučaj Dubrovnika i Makarske pre nekoliko nedelja, čitavo primorje je ugroženo. Treba smislenije graditi – ne može se svako poljoprivredno zemljište pretvoriti u građevinsko“, upozorava on.

„Urbanisti, direktori, gradonačelnici trebali bi urbanističke planove preklopiti sa mapom rizika od poplava koju su izradile Hrvatske vode kako bi videli gde su poplavne zone“, kaže Novosel.