„Postoje globalni trendovi, uključujući veliko povećanje potrošnje, prvenstveno tečnog gasa, u Aziji i energenata uopšte. Sada tečni gas uopšte ne stiže u Evropu. Osim toga, bila je relativno hladna zima koja je opustošila skladišta gasa u Evropi i Rusiji“, objasnio je Harms razloge za evropsku

Box: energetsku krizu.

On se nije složio sa tvrdnjama da je Rusija navodno ucenjivala Berlin i Evropsku komisiju da ubrzaju puštanje u rad gasovoda „Severni tok 2“.

Prema njegovom mišljenju, visoke cene samo dokazuju da se energetska tranzicija pokazala kao složeniji i teži zadatak za Evropljane.

Ranije je predsedavajući Odbora za ekonomiju i energetiku Bundestaga Klaus Ernst u intervjuu za RBK izneo sličan stav u vezi sa ruskim gasom na zapadnom tržištu.

Poslanik je odbacio optužbe na račun „

Box: Gasproma
“ da manipuliše cenama goriva radi bržeg pokretanja „Severnog toka 2“. Prema njegovim rečima, situacija sa cenama povezana je „sa onima koji ovde u Nemačkoj formiraju gasnu politiku“.

Ranije je predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio da su ključni razlozi za oštar skok cena gasa sistemski nedostaci u energetskom sistemu u Evropskoj uniji.

Poslednjih meseci cene fjučersa za gas u Evropi su se više nego udvostručile. U avgustu je cena jedva prelazila 500 dolara, dok je 6. oktobra dostigla istorijski maksimum od 1.937 dolara za hiljadu kubnih metara, nakon čega je na tržištu započeo pad, ali cene i dalje premašuju granicu od hiljadu dolara.

Stručnjaci povećanje cene gasa pripisuju niskom nivou popunjenosti skladišta gasa, ograničenoj ponudi glavnih dobavljača i velikoj potražnji prirodnog tečnog gasa u Aziji.