Tek nova „privremena” vlada u Moskvi mogla bi da otpočne stvarne pregovore, a ostvarenje ovog scenarija zavisiće od toga kada će Ukrajina dobiti tačno određen broj precizno definisanog naoružanja.
Zvanična Moskva juče je odmah reagovala na najave iz Kijeva: portparol
Dmitrij Peskov rekao je da kijevski režim, očigledno, ni od čega ne zazire i da to samo još jednom potvrđuje ispravnost ruskih vlasti da zaštite zemlju od takve opasnosti.
Podsetio je i na umešanost ukrajinskih vlasti u organizovanje terorističkih napada, uključujući eksploziju u Podmoskovlju, u kojoj je u avgustu prošle
godine ubijena Darja, kćerka Aleksandra Dugina.
I šef ruske delegacije pri OEBS-u Konstantin Gavrilov u sredu je reagovao na zahteve za isporuku dalekometnog oružja. On je u Beču na plenarnoj sednici Foruma OEBS-a za bezbednosnu saradnju rekao da, ako SAD i NATO isporuče Kijevu oružje za udar duboko u teritoriju Rusije, na gradove i Ustavom obezbeđene teritorije – to će primorati Moskvu da preduzme oštre
uzvratne mere.
„Nemojte kasnije da kažete da vas nismo upozorili”, rekao je Gavrilov
i dodao da Moskva primećuje želju američke administracije da pomogne Ukrajini kako bi razvila novu protivofanzivu, čija će meta biti Krim.
„Njujork tajms” je nedavno najavio, a juče je to potvrdio i američki predsednik Džozef Bajden, da se priprema nova ofanziva ukrajinskih snaga.
Prema navodima ovog lista, američki komandanti već prave ofanzivne
planove u skladu s upotrebom oružja dugog dometa.
Kako se događaji o Ukrajini nižu iz minuta u minut, juče je iz SAD već
stigao odgovor. Koordinator za strateške komunikacijeSaveta za nacionalnu bezbednost Bele kuće Džon Kirbi rekao je novinarima da Vašington
prati i ne ignoriše ruske tvrdnje o„crvenim linijama”.
Naglasio je da će 31 tenk „abrams” ukrajinske snage koristiti na teritoriji Ukrajine, a ne za napad na Rusiju. Kirbi je dodao da oni svakako predstavljaju ofanzivnu pretnju za ruske snage u Ukrajini, ali ne i za one u Rusiji.
Posle konačnog dogovora o isporuci američkih „abramsa” i nemačkih
„leoparda”, Bajden i nemački kancelar su naglasili da to nikako ne
predstavlja pretnju napadomna Rusiju. Olaf Šolc je u parlamentu konstatovao da će Nemačka, uprkos njegovoj odluci da isporuči tenkove i
drugim državama da odobrenje da pošalju „leoparde”, izbeći eskalaciju
između Rusije i NATO-a.
Uprkos uveravanjima da NATO neće ući u sukob s Rusijom, „Politiko”
piše da se na Zapadu već vodi debata o snabdevanju Ukrajine borbenim
avionima, koje inicira Kijev potpomognut baltičkim prestonicama Neimenovani diplomata koji je učestvovao u ovim razgovorima s NATO om rekao je ovom listu da bi u pogledu vojne pomoći Ukrajini „sledeći prirodni korak bila isporuka borbenih aviona”.
Novinari pišu da glavnu podršku ideji prebacivanja „lovaca” daju
baltičke zemlje, dok evropske zemlje strahuju da će prebacivanje borbenih aviona izazvati „još jedan krug eskalacije”, pa se zato protive takvom potezu.
Prema rečima jednog od diplomata s kojim su novinari razgovarali, Vašington je rekao Kijevu da isporuka aviona trenutno nije moguća.
„Tamo postoji ’crvena linija’, ali je prošlog leta ta linija bila na sistemima ’himars’, a zatim se pomerila. Onda je bila na tenkovima i takođe se pomerila”, rekao je diplomata i naglasio da, iako je rano govoriti otoj odluci, aktivna rasprava o ovoj ideji može da počne za dve do tri nedelje.
Pratite najnovije
Komentari (2)