Kremlj je oprezno reagovao u utorak na izjave
"Prvi mirovni samit uopšte nije bio mirovni samit, stoga očigledno prvo moramo shvatiti šta gospodin Zelenski pod tim misli", kazao je glasnogovornik ruskog predsedništva Dmitrij Peskov u intervjuu za tv kanal Zvezdu.
U odgovoru na izjave
Zelenski je izrazio nameru da predstavi "plan" za "pravedan mir" u novembru, istovremeno sa američkim predsedničkim izborima, nakon gotovo dve i po godine sukoba koji je rezultirao stotinama hiljada žrtava. Ovo predstavlja prvi put od propalih pregovora u proleće 2022. godine i ruskog napada na Ukrajinu 24. februara da je Zelenski predložio razgovore sa Moskvom bez prethodnog insistiranja na povlačenju Rusije sa ukrajinske teritorije.
Uprkos minimalnim izgledima za primirje, predlog Zelenskog ne pominje prekid neprijateljstava već se fokusira na uspostavljanje "plana" u tri ključna područja: energetska sigurnost Ukrajine, slobodna plovidba Crnim morem koja je ključna za ukrajinski izvoz, i razmena zarobljenika. Uništenje ukrajinske infrastrukture zbog ruskih bombardovanja dodatno komplikuje situaciju.
Želja za povratkom suvereniteta nad svim okupiranim teritorijama, uključujući anektirani Krim, ostaje dosledna tačka u stavu Ukrajine. Stav međunarodne zajednice, kako je demonstrirano na samitu u Švajcarskoj, doprineo je učvršćivanju pozicije Ukrajine, što je navelo Zelenskog da najavi svoju inicijativu za razgovore sa Moskvom.
Ishod američkih predsedničkih izbora, pri čemu su Sjedinjene Američke Države ključni saveznik Ukrajine, mogao bi igrati ključnu ulogu u budućem razvoju sukoba. Obećanja republikanskog kandidata Donalda Trampa da će okončati rat u Ukrajini u roku od nekoliko nedelja ako bude izabran izazvala su zabrinutost zbog potencijalnog smanjenja američke podrške Ukrajini.
(Jutarnji)
BONUS VIDEO

Komentari (0)