A Nemačka? Šta poslednjih dana radi najveća i najbogatija evropska demokratija, pitaju se novinari Njujork Tajmsa. Nemačka, piše isti izvor, u zadnje se vreme više ističe po onome što neće uraditi, nego po onome što preduzima kada je u pitanju ukrajinska kriza.
- Nijedna evropska država nije važnija za evropsko jedinstvo i savez zapadnih država. Nemačka se bori kako bi prevladala svoju nesreću da nakon Drugog svetskog rata predvodi Evropu u sigurnosnim pitanjima i ostavi po strani svoj instinkt da se prilagodi situaciji. Odbijanje suočavanja s Rusijom pad je na prvom ozbiljnom testu nove vlade kancelara Olafa Šolca, piše u analizi Njujork Tajmsa.
Nemačko oklevanje
Isti izvor smatra kako je nemačko oklevanje u preduzimanju snažnijih mera prema Rusiji izazvalo sumnje u njenu pouzdanost kao saveznika i pojačalo zabrinutost kako bi Moskva mogla iskoristiti blagi stav Berlina i podeliti ujedinjeni evropski odgovor na rusku agresiju.
Predsednik Bajden je u ponedeljak uveče održao video sastanak s evropskim čelnicima ocenivši ga "vrlo, vrlo, vrlo dobrim", a prethodno je kancelar Šolc ponovio da će Rusija platiti "visoku cienu" u slučaju vojne intervencije. No, nemački saveznici i dalje se pitaju koliko je daleko Nemačka spremna ići kako bi se suočila s ruskom invazijom.
Šolcovi socijaldemokrati tradicionalno podržavaju saradnju s Moskvom
- Unutar
Iako je Šolc najavio da će Rusija platiti visoku cenu odlučili se na invaziju, Nemačka zasad ne čini ništa kako bi se takav scenario izbegao. Berlin ne samo da je isključio svaku mogućnost izvoza oružja u Ukrajinu, već i zadržava pošiljku devet haubica iz Estonije u Ukrajinu. Također, lideri nemačke vlade još uvek ne odgovaraju hoće li u ovoj krizi koristiti gasovod Severni tok 2 kao adut u obeshrabrivanju Rusije.
Sevrni tok 2 adut
Novi čelnik CDU-a Fri+drih Merc u međuvremenu je upozorio da se ruske banke ne isključuju iz mreže platnih transakcija Svift koja se bavi globalnim financijskim transferima, jer bi to štetilo nemačkim gospodarskim interesima.
Nejasno stajalište Nemačke posebno je uznemirilo Ukrajinu i neke njene susede. Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba čak je optužio Berlin da podstiče rusku agresiju. Ni drugi nisu bili ništa manje zajedljivi.
- Berlin čini veliku stratešku grešku i ugrožava svoj ugled, rekao je predsednik odbora za nacionalnu sigurnost litavskog parlamenta
I letonski ministar obrane Artis Pabriks ironično je primetio kako Nemačka Ruse ne odvraća oružjem, već terenskom bolnicom koju šalje u Ukrajinu.
Napetost došla do vrhunca
Napetost u savezu došla je do vrhunca prošlog vikenda kada je zapovednik nemačke ratne mornarice rekao da ruski predsednik Vladimir Putin zaslužuje poštovanje i da Krim nikada neće biti vraćen Ukrajini.
- Ovakav patronizirajući stav podsvesno podseća Ukrajince na užase nacističke okupacije kada su bili tretirani kao podljudi, izjavio je ukrajinski veleposlanik u Nemačkoj Andrij Melnik.
Vašington se sve ovo vreme trudio javno iskazivati svoje poverenje u Berlin, ali istovremeno je u tajnosti lobirao kod kancelara Šolca da zauzme tvrđi stav, piše Njujork Tajms. Bajden je poslao nekoliko izaslanika u Berlin kako bi Nemcima predstavio najnovije obaveštajne podatke o krizi u Ukrajini, ali stav se zasad nije menjao.
Nemačka lojalnost
Rasprava o tome gde točno leži nemačka lojalnost nije nova. Rusko-nemačke odnose oblikovala su trgovinska i kulturna razmena, ali i dva velika sukoba tokom dva svetska rata. Hladni rat dodatno je zakomplikovao odnose dve zemlje.
- Zašto mi vidimo
Ipak, to ne znači da se Nemačka poslednjih godina nije znala odupreti Rusiji. Nemci zapovedaju multinacionalnom borbenom jedinicom NATO-a u Letoniji koja pomaže u nadgledanju baltičkog vazdušnog prostora i sprečavanju ruskog uplitanja. Takođe, planira sledećeg meseca da pošalje borbene avione u Rumuniju kako bi onde činila isto. I da, da se ne zaboravi, šalje terensku bolnicu u Kijev.
Podsećanje
Podsetimo, 2014. godine, kada je Putin napao Ukrajinu i aneksirao Krim, tadašnja
Šolcovi socijaldemokrati tradicionalno neguju bliske odnose s ruskim vlastima. Tako je tokom sedamdesetih godina prošlog veka kancelar Brandt osmislio politiku približavanja Moskvi tokom Hladnog rata, dok poslednji socijaldemokratski kancelar
Nova ministarka spoljnih poslova iz redova Zelenih, Analena Barbok, zagovornica je čvršćeg nemačkog odgovora Rusiji, ali i ona je odbila svaku mogućnost da Berlin u Ukrajinu pošalje oružje.
Nemačka politika izvoza oružja na mnogo načina utemeljuje moderni nemački paradoks nacije koja zna da mora preuzeti veću odgovornost na globalnom nivou, ali nije baš spremna tako delovati.
- Ideju da Nemačka isporučuje oružje koje bi se potom moglo upotrebiti za ubijanje Rusa mnogim Nemcima vrlo je teško da shvate, kaže politički analitičar i saradnik na Institutu za sigurnosnu politiku Univerziteta u Kil.
- Putin je NATO-u dao novi razlog za postojanje. Ko zna, možda bi jednom zauvek mogao naučiti Nemce da se svet promenio i da moraju biti spremni platiti za odbranu mira, rekao je zaključno za Njujork Tajms Times analitičar Dirsus.
BONUS VIDEO:
Komentari (2)