Česnica je obredni hleb koji se mesi samo za Božić. Spada u kategoriju obrednih hlebova kao što su slavski kolač, zadušni hlebovi, kravaji.
Kolač se mesi na Badnje veče ili na božićno jutro, u zavisnosti od običaja u različitim krajevima.
Voda kojom se zamesi česnica je "nenačeta voda" odnosno voda koja se u ranu zoru zahvati sa izvora ili bunara. Testo se umesi čvrsto kao za hleb a zatim ostavi oko dva sata na toplom mestu da testo samo „radi“. Nekad se česnica pekla u crepulji pod sačem, a danas se to radi u pećnici na temperaturi između 180 – 200 stepeni. Česnicu umešenu od jednog kilograma brašna treba peći oko sat i četvrt na pomenutoj temperaturi. U nekim krajevima Srbije česnicu mesi domaćin, a negde domaćica. Nekog određenog pravila nema.
Česnicu svi pridržavaju rukama i lagano okreću dok domaćin obavlja
Zatim se česnica lomi i traži novčić ili zrno drena. Oni koji u svom parčetu pronađu znamenje imaće više sreće.
Veruje se da će osoba koja pronađe novčić u božićnoj pogači biti posebno srećna u narednoj godini, a novčić se čuva sledećih 12 meseci.
Donosimo vam recept za tradicionalnu česnicu koja će se sutra naći na prazničnoj trpezi:
U 250 ml mleka i 250 ml mlake vode rastope se kašičica šećera i dve kašičice soli.
U kilogram mekog brašna stavi se 75 grama putera, jedno celo jaje i jedno žumance. Sve se to dobro mesi oko 15 minuta, a potom se stavi novčić i dren.
Pogača se oblikuje i spusti u pleh premazan margarinom, a gornja površina se premaže žumancetom i uz pomoć dve viljuške podiže testo radi ukrašavanja.
Postoje različiti običaji kad je reč o ukrašavanju - možete je išarati ubodima male grančice ili samo premazati razmućenim jajetom pre pečenja. Ako ste ljubitelj tradicije, vašu česnicu ukrasite simbolima poput hristograma, zvezde, krugova ili otiska ključeva i češlja.
Komentari (0)