Reč "vampir" je jedina srpska reč koja je ušla u mnoge svetske jezike. Možemo je pronaći u engleskom, nemačkom, francuskom i mnogim drugim jezicima.
Njeno poreklo i popularnost vezani su za narodna verovanja i legende sa Balkana.
Veruje se da potiče od stare slovenske reči "upir", koja dolazi iz izraza "o+pyr" – što znači "nije spaljen".
Stari Sloveni su spaljivali svoje mrtve, jer su verovali da oni koji nisu spaljeni mogu da se vrate među žive kao vampiri.
Prvi pisani podaci o vampirima u Srbiji potiču iz 13. veka.
Čak se i u Zakoniku cara Dušana iz 1349. godine pominju vračevi koji spaljuju tela mrtvih kako bi sprečili njihovo "povampirenje".
Još poznatiji slučaj zabeležen je 1725. godine u selu Kisiljevo, kada su meštani tvrdili da je Petar Blagojević ustao iz groba i ubio devet ljudi. Kada su austrijske vlasti otvorile njegov kovčeg, telo mu je bilo očuvano, a u ustima je imao svežu krv.
Vest o srpskim vampirima brzo se proširila Evropom preko austrijskih novina.
Prvi put se u zapadnoj štampi pojavila 1725. godine u Bečkom dnevniku. Od tada, reč "vampir" je prešla u nemački jezik i ubrzo se proširila na ceo svet.
Danas, zahvaljujući filmovima, knjigama i legendama, "vampir" je postao deo globalne kulture, a njegova priča potekla je upravo iz Srbije!
BONUS VIDEO:
Komentari (0)