Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju

Box: jesenji Krstovdan
, uspomenu na dan kada je carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla Časni krst na kome je razapet Isus Hristos na Golgoti. Vernici se tokom današnjeg dana pridržavaju posta, a bere se i posvećuje bosiljak.

Strogi post i narodni običaji

Na Krstovdan se drži strogi post, a mnogi vernici tog dana jedu samo hleb i grožđe.

Prema narodnom verovanju, ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snegom, a ako nema padavina naredna godina biće sušna.

Dok za mnoge druge praznike koji su obeleženi crvenim slovom važi da ne treba sređivati kuću, usisavati i raditi druge slične poslove, na Krstovdan je obrnuto. Na današnji dan je dobro srediti kuću i tako je pripremiti za zimu. U suprotnom, veruje se da će vam cele godine sve „ići naopako“.

Za ljude rođene na ovaj dan veruje se da na svojim nejakim plećima nose senku Časnog krsta i da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.

U svim selima isplaćuju se ljudi koji čuvaju polja od Đurđevdana do Krstovdana i koji teraju ptice i naplaćuju se globe od onih čija stoka pravi štete na tuđim njivama. Isplaćuje se onoliko koliko je dogovoreno ο Đurđevdanu.

Na jesenji Krstovdan, prema drevnim običajima, bere se i posvećuje bosiljak.

Krstovdan se slavi dva puta godišnje

Krstovdan je veliki praznik koji se slavi dva puta godišnje: 27. septembra – jesenji Krstovdan i 18. januara – zimski Krstovdan.