Kašalj je jedan od najčešćih simptoma uopšte i glavni simptom bolesti disajnih puteva. Kašalj sam po sebi nije bolest, ali ako se često javlja, dugo traje, ometa svakodnevno funkcionisanje i san, udružen je sa drugim simptomima oboljenja respiratornog sistema i utiče na kvalitet života, treba ga adekvatno proceniti i ukoliko je moguće, lečiti uzročno. Razgovarali smo ovoj temi sa dr Aleksandrom Tepavcem, pneumoftiziologom-onkologom iz Novog Sada.
Kašalj je odbrambeni, zaštitni refleksni mehanizam koji obezbeđuje čišćenje disajnih puteva, pomaže izbacivanje sekreta, iritanasa, štetnih čestica i stranih tela iz disajnih puteva.
Nemojte uzimati antibiotike na svoju ruku, pogotovo za akutni kašalj. U pitanju je kašalj koji se najčešće javlja kod virusnih infekcija gornjih i donjih disajnih puteva, traje do oko 3 nedelje i najčešće spontano prolazi. Upotreba antibiotika u tim situacijama je potpuno pogrešna, naročito njihova samoinicijativna upotreba. Upotreba antibiotika ima svoje opravdanje jedino ako dođe do bakterijske superinfekcije – savetuje dr Tepavac.
U osnovi svakog upalnog procesa jeste stvaranje sekreta, u većoj ili manjoj količini, tako da je i primarni cilj svake terapije njegova razgradnja i što lakša eliminacija. U takvim situacijama kašalj je koristan jer tada treba
Za razliku od produktivnog, suv, nadražajni kašalj nema za cilj iskašljavanje sekreta iz disajnih puteva, može biti izrazito uporan, iritantan i težak za lečenje. Najčešće se javlja kao posledica prehlade i virusnih infekcija. Predstavlja jedan od najčešćih razloga za javljanje lekaru i traženje medicinske pomoći jer ometa svakodnevne životne aktivnosti i utiče na kvalitet života.
Lekovi koji se koriste u lečenju kašlja se dele u dve velike grupe: antitusici – lekovi koji se koriste za suzbijanje suvog nadražejnog kašlja i
Komentari (1)