Istina je, međutim, da su naše kosti mnogo pre toga postepeno gubile čvrstoću i gustinu. O tome da li je, i na koji način moguće zaštititi kosti i sačuvati ih od preloma razgovaramo sa doc. dr Radmilom Matijević, šefom Kabineta za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Klinike za ortopedsku hirurgiju i traumatologiju u Univerzitetskom kliničkom Centru Vojvodine u kome se godišnje uradi preko 1000 DXA pregleda.
Od malena su nas učili da je kalcijum važan za zdravlje kostiju. Međutim, sve češće slušamo o tome da još neki vitamini daju kostima čvrstinu i čine ih otpornim na
Da bi nivo kalcijuma u krvi bio adekvatan, neophodna je i dovoljna količina vitamina D jer on utiče na preuzimanje kalcijuma i fosfora unetog putem ishrane.
Vitamin sunca, kako se često opisuje, ima ulogu u prevenciji depresije, modulira imuni odgovor, utiče na nivo šećera u krvi, pomaže normalno funkcionisanje mišića a neophodan je za zdravlje kostiju. Nedostatak vitamina D kod dece dovodi do pojave rahitisa a kod odraslih do smanjenog kvaliteta kosti,
Koja je uloga vitamina K2?
Davne 1939. godine, svetski putnik, stomatolog po profesiji, dr. Weston A. Price se zapitao ko su najzdraviji ljudi na planeti. Odgovor je dao u svojoj knjizi, opisavši do tada neotkriveni vitamin. U svom radu Prajs je pretpostavio da ovaj vitamin nedostaje u ishrani zapadnih kultura, te da zbog toga, u poređenju sa stanovnicima Japana ili Aboridžinima na primer, osobe bele rase znatno češće oboljevaju od nekih bolesti.
Nedugo potom, već 1934. godine Nobelova nagrada je dodeljena dvojici naučnika za otkriće i hemijsku strukturu tog vitamina, koji je nazvan vitamin K.
Postoje dve varijante ovog vitamina, K1 i K2.
Donedavno, često previđen od opšte javnosti ali i od strane medicinskih stručnjaka, vitamin K2 je tek u ovom veku dobio na značaju, kada je detaljnije objašnjena njegova neverovatna uloga u očuvanju
Oba ova vitamina se nalaze u prehrambenim namernicama, ali kao što je to dr Prajs tačno primetio još pre skoro 100 godina, nema ih u dovoljnoj količini u našoj ishrani. S obzirom na to da veći deo dana provodimo u sedećem položaju, da se nedovoljno bavimo fizičkom aktivnošću i previše vremena provodimo u zatvorenom prostoru, bez obrira što živimo na Suncem okupanoj geografskoj širini, vrlo često patimo od
Nažalost, mnogo ljudi zna koliko poguban prelom kuka može biti ne samo po pojedinca koji ga zadobije, nego i po članove njegove porodice, ali i širu društvenu zajednicu. Čak 75% ovih pacijenata nikad više ne bude samostalno u obavljanju aktivnosti svakodnevnog života. Mnogi padnu na teret članovima porodice, a neki moraju biti smešteni i u domove za negu.
Zato je bitno na vreme učiniti sve što je do nas, da do osteoporotičnih preloma i ne dođe, odnosno, kako naš narod lepo kaže - bolje sprečiti nego lečiti, ističe na kraju razgovora doc. dr Radmila Matijević.
Komentari (0)