On je u autorskom tekstu za briselski Politiko istakao i da je to najbolji način na koji UN mogu da doprinesu međugrupnom i međuverskom pomirenju na Balkanu.
- Niko ne može da porekne da su se strašni ratni zločini dogodili tokom balkanskih ratova. Samo politički ekstremisti odbacuju stav da su u Srebrenici počinjeni neopisivi zločini. I samo najbezumniji ljudi nisu voljni da priznaju i odaju počast tim žrtvama. Međutim, budući da je predložena rezolucija UN usko fokusirana i sačinjena bez konsultacija sa svim regionalnim zajednicama i stranama u balkanskim ratovima, verovatno će dovesti do podela unutar Bosne i širom regiona - napisao je on.
- Bili su uz mene dok sam tvrdio da predložena rezolucija ignoriše njihov bol, stvarajući hijerarhiju patnje među nevinim žrtvama - podvukao je Đurić.
On naglašava da je Srbija kontinuirano i dosledno osuđivala sve zločine ovog tragičnog sukoba, a posebno masakr u Srebrenici, koji je bio užasan po svojim razmerama i surovosti i podseća da je Narodna skupština Republike Srbije usvojila 2010. godine Deklaraciju o osudi zločina počinjenih u Srebrenici. "Republika Srbija takođe nedvosmisleno i najoštrije osuđuje negiranje svih ratnih zločina počinjenih u Bosni tokom tragičnog građanskog rata. A visoki republički zvaničnici, među kojima i dva predsednika, odali su počast žrtvama u Memorijalnom centru Srebrenica u Potočarima i učestvovali na komemoracijama u UN-u u Njujorku. Kako kaže svaka rezolucija UN-a o stradanju u balkanskim ratovima treba da poštuje više od 100.000 žrtava sukoba. "Ove žrtve zaslužuju jednaku pravdu, tretman i sećanje, kao i poštovanje međunarodne zajednice bez obzira na njihovu nacionalnost, rasu ili veru. Nažalost, nacrt rezolucije nastoji da spomene i izdvoji jednu grupu. Nacrt rezolucije podriva ustav i vladavinu prava u Bosni.
Jednako važno, rezolucija takođe nastoji da termin genocid primeni na zločine koji su se dogodili u Srebrenici, sugerišući da su oni zasnovani na drugačijim motivima od masovnih civilnih ubistava Srba i Hrvata tokom rata koji je pratio raspad Jugoslavije. Prepustiću ekspertima da raspravljaju o definiciji genocida u međunarodnom pravu, ali dovoljno je reći da su mnogi vodeći naučnici, uključujući stručnjake poput Jehude Bauera, doveli u pitanje njegovu primenu u slučaju Srebrenice", rekao je Đurić. Dodaje i da nacrt rezolucije podriva ustav i vladavinu prava u Bosni, jer ga je napravio, predložio, kosponzorirao i za njega lobira stalni predstavnik UN-a za Bosnu i Hercegovinu,
- Zajedno sa gotovo celim političkim spektrom u mojoj zemlji, oni veruju da je jednaka pravda za sve žrtve rata u Bosni i Hercegovini jedini put ka trajnom miru, stabilnosti i pomirenju - rekao je Đurić.
Srpski šef diplomatije dalje u tekstu podseća na reči dobitnika Nobelove nagrade za mir nadbiskupa Dezmond Tutua da "ne postoji prečica ili jednostavan recept za lečenje rana i podela u društvu nakon dugotrajnog nasilja, kao i da je stvaranje klime poverenja i razumevanja između bivših neprijatelja izuzetno težak izazov za prevazilaženje". "I imajući na umu njegovo mudro zapažanje, moja vlada je spremna da radi sa svim balkanskim vladama i svim zemljama članicama UN kako bi se suočila sa ovim izazovom pronalaženja pravde za sve. Srbija je kontinuirano i dosledno osuđivala sve zločine ovog tragičnog sukoba, a posebno masakr u Srebrenici, koji je bio užasan po svojim razmerama i surovosti", zaključio je Đurić. Očekuje se da će Generalna skupština Ujedinjenih nacija 23. maja razmotriti nacrt rezolucije o proglašenju Međunarodnog dana sećanja na žrtve masakra u Srebrenici 1995. godine.
BONUS VIDEO
Komentari (5)